Ovo je . dio od 82 u serijalu Osobine džahilijeta

Jezički ‘umra dolazi od riječi الاعتمار što označava posjetu, otuda je šerijatsko značenje ‘umre posjeta Ka'bi na posebno propisani način. Rekao je Uzvišeni: و أتموا الحج و العمرة لله – „I upotpunite hadždž i ‘umru radi Allaha…“1
Arapi su u džahilijjetu smatrali obavljanje ‘umre u mjesecima hadždža2 najvećom pokvarenošću na Zemlji3, stoga je Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem obavio ‘umru upravo u mjesecima hadždža i pozvao svoje ashabe i ummet da rade nasuprot džahilijetske prakse. Prenosi se od Ibn ‘Abbasa radijellahu 'anhuma da su (Arapi) „smatrali ‘umru u mjesecima hadždža jednim od najvećih grijeha…i govorili bi: kada zacijeli stražnjica deve (od nošenja hadžija), nestane traga stopala i okonča se mjesec Safer4, dozvoljena biva ‘umra onome ko je naumio ‘umru učiniti. Vjerovjesnik sallallahu 'alejhi ve sellem i njegovi ashabi su došli ujutru četvrtog dana (Zu-l-hidždžeta) naglas izgovarajući telbijju za hadždž, pa im je on naredio da hadždž zamijene ‘umrom. Njima to bijaše veliko pa upitaše: ‘O Allahov Poslaniče, šta nam je sve slobodno?’ Odgovori: ‘Sve je slobodno’ 5.“ 6

Ibn ‘Abbas radijellahu 'anhuma odlučno ističe da je namjera Vjerovjesnika sallallahu 'alejhi ve sellem kada je ‘umru činio ciljano u ovome vremenu da to bude kontriranje džahilijetskoj praksi u pogledu obavljanja ‘umre. Otuda je Ibn ‘Abbas radijellahu 'anhuma rekao: „Tako mi Allaha, nije Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem potaknuo sallallahu 'alejhi ve sellem ‘Aišu da obavi ‘umru u mjesecu Zi-l-hidždžetu osim da bi tako sasjekao praksu sljedbenika širka.“ 7
Veli Ibn Hadžer rahimehullah da je razlog sljedbenika džahilijjeta u navedenoj praksi ustvari njihov nakaradni sud i zaključak izveden bez ikakve osnove. 8

Dakle, ‘umru je dozvoljeno obaviti bilo kad tokom godine, a dokaz tome su riječi Uzvišenog:

ٱلْحَجُّ أَشْهُرٌ مَّعْلُومَٰتٌ فَمَن فَرَضَ فِيهِنَّ ٱلْحَجَّ فَلَا رَفَثَ وَلَا فُسُوقَ وَلَا جِدَالَ فِى ٱلْحَجِّ وَمَا تَفْعَلُوا۟ مِنْ خَيْرٍ يَعْلَمْهُ ٱللَّهُ وَتَزَوَّدُوا۟ فَإِنَّ خَيْرَ ٱلزَّادِ ٱلتَّقْوَىٰ وَٱتَّقُونِ يَٰٓأُو۟لِى ٱلْأَلْبَٰبِ ١٩٧

197 Hadž je u određenim mjesecima; onom ko se obaveže da će u njima hadž obavljati nema snošaja sa ženama i nema ružnih riječi, i nema svađe u danima hadža. A za dobro koje učinite Allah zna. I onim, što vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni!

El-Bekare, 197

.
Istim ajetom su ovo pitanje dokazivali učenjaci Islama. 9
Inače, sve ‘umre koje je obavio Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem bile su u mjesecima hadždža, čime se potvrđuje da je namjeravao suprotstavljanje staroj paganskoj praksi, i isto se razumije kada je naredio ashabima radijellahu anhum da hadždž zamijene ‘umrom u mjesecu Zu-l-hidždžetu. Upravo ovo su istakli islamski učenjaci govorivši o ‘umri Allahovog Poslanika sallallahu 'alejhi ve sellem . Rekao je Ibn Tejmijje rahimehullah : „Nevjernici nisu radili temette'u 10 niti ‘umru u mjesecima hadždža, stoga je Vjerovjesnik sallallahu 'alejhi ve sellem nakastio kontriranje njima kada je dozvolio ashabima da naglas zanijete ‘umru (tj.u Zu-l-hidždžetu).“ 11 Rekao je Ibnu-l-Kajjim rahimehullah : „Sve ‘umre Allahovog Poslanika sallallahu 'alejhi ve sellem bile su u mjesecima hadždža radeći nasuprot uputi mušrika koji su prezirali ‘umru u tim mjesecima. Ovo je dokaz da je obavljanje ‘umre u mjesecima hadždža bolje nego u mjesecu Redžebu bez dvojbe, dok u Ramazanu ‘umra ima drugo mjesto.“ 12

51.Osobine paganstva: Brijanje samo potiljka >>