1. Djela se vrednuju samo prema namjerama

  • Facebook
Navigacija serijalom<< Četrdeset hadisa o odgoju i menhedžu2. Pravedni će kod Allaha biti na minberima od svjetlosti >>
Share on Facebook0

[textblock]Od Omera ibnu-l-Hattaba da je Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem rekao:

„Djela se vrednuju samo prema namjerama, i svakom čovjeku pripada samo ono što je naumio, pa ko se iseli (učini hidžru) radi Allaha i Njegovog Poslanika, njegovo je preseljenje Allahu i Njegovom Poslaniku. A ko se iseli s namjerom da zadobije dobra ovog svijeta ili radi žene koju bi oženio, pa njegovo je preseljenje/hidžra onome čemu se i preselio.“
[/textblock]

Hafiz Ibn Hadžer spominje da je imam Buharija rekao: «Nema među hadisima Poslanika sallallahu 'alejhi ve sellem ništa obuhvatnije, bogatije i korisnije od ovog hadisa.» Kaže imam Šafija da ovaj hadis ulazi u sedamdeset poglavlja (fikha), dok Abdurahman El-Mehdi veli da isti treba staviti s početka svakog fikhskog poglavlja. Neki su rekli da je on trećina ili četvrtina Islama, tj. da upućuje na jedno od temeljnih šerijatskih pravila: „el-umuru bi mekasidiha“ (stvari se sagledavaju prema njihovim ciljevima) na koje se vraćaju svi propisi Islama.

  • Hadis je dokaz da se namjera uzima u obzir kod svih djela, šta više – Ibn Hadžer bilježi predaju „da je namjera vjernika bolja od njegovog djela“. Rekao je Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem: „Ljudi će biti proživljeni prema svojim namjerama“ (Ibn Madže i El-Hakim u El-Mustedreku, a Albani ga ocjenjuje sahihom u Sahihu-l-džami’:8042);
  • Za ispravnost djela uslov je iskrena i ispravna namjera, kao što se prenosi od Ibn Mes'uda da je rekao: „Ne koristi govor bez djela, niti govor i djelo bez namjere. I ne koriste riječi, djela i namjere osim kada su u suglasnoti sa sunnetom. Sličan govor se pripisuje i Sufjan Es-Sevriju. Rekao je Mutarrif ibn Abdullah: „Ispravnost srca je zbog ispravnosti djela, a djela su ispravna zbog ispravnosti/iskrenosti namjere“ (Hiljetu-l-evlija);
  • „i svakom čovjeku pripada samo ono što je naumio…“ u ovome se očitava potpunost Allahove pravde, te da On Uzvišeni daje iz Svog obilja kome hoće, i da kažnjava prema Svojoj pravednosti koga hoće. Naime, prenosi se od El-Hasana da je rekao: „Stanovnici dženeta su učinjeni vječnim u dženetu, a stanovnici vatre vječnim u vatri zbog namjera“ (Albani predaju ocjenjuje dobrom u Sahihu-t-tergib:3171). Razlog tome je što vjernik namjerava da bude pokoran Allahu zauvijek – pa je nagrađen vječnošću u dženetu prema svojoj namjeri, a nevjernik namjerava da zauvijek bude nepokoran – pa je kažnjen vječnošću u vatri prema svojem naumu, kao što kaže Uzvišeni: „…i kada bi bili vraćeni, opet bi nastavili da rade ono što im je bilo zabranjeno“ (6:28);
  • „… pa ko se iseli (učini hidžru) radi Allaha i Njegovog Poslanika, njegovo je preseljenje Allahu i Njegovom Poslaniku.“ Ovim se osoba podstiče na iskrenost. Takođe, ima značenje da je potpomognut onaj ko hoće i namjerava iskrenost. Slično ovome je hadis: „Ko se bori da Allahova riječ bude gornja, taj je na Allahovom putu.“ (Mutefekun ‘alejhi)
  • „…A ko se iseli s namjerom da zadobije dobra ovog svijeta ili radi žene koju bi oženio, pa njegovo je preseljenje/hidžra onome čemu se i preselio.“ Ovim se vjernik upozorava i zastrašuje od neiskrenosti i prikazivanja drugima (ar. rija’). Takođe, da je prepušten samom sebi svako ko svojim djelom želi nešto mimo Allahova zadovoljstva. Napisao je Salim ibn Abdullah u pismu Omeru ibn Abdulazizu: „Znaj da je Allahova pomoć robu prema njegovoj namjeri. Ko upotpuni svoju namjeru upotpuni se i Allahova pomoć njemu, a kome manjka od namjere toliko mu manjka i Allahova pomoć.“ Rekao je Ibn ‘Abbas: „Doista je čovjek sačuvan shodno svojoj namjeri.“ (El-Ihja 317/4).
  • Ovaj hadis je primjerom suglasnosti sunneta sa Kur'anom, jer je njegovo značenje potvrda riječi Uzvišenog: „Onome ko bude želio nagradu na onom svijetu – umnogostručićemo mu je, a onome ko bude želio nagradu na ovom svijetu – daćemo mu je, ali mu na onom svijetu nema udjela“ (Eš-Šura:20)

Iskren naum za djelom nastao samo radi Allahovog zadovoljstva, bez htijenja ljudske naklonosti, namjera čovjeka da njegov rad Uzvišeni prihvati, je najteža stvar duši. Ovome svjedoče riječi mnogih od ispravnih prethodnika. Rekao je Nu'ajm ibn Hammad: „Udarac bičem nam je lakši od iskrenog nijeta.“

Zbog ove teškoće iskrenosti rekao je Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem: „Ko od Allaha bude iskreno tražio šehadet, Allah će mu dati stepen šehida pa makar umro na svojoj postelji.“ (Muslim:1909);

„Ko posudi novac namjeravajući da ga vrati, Allah će taj dug za njega vratiti na Sudnjem danu.“ (Taberani, a Albani ga ocjenjuje vjerodostojnim u Sahihu-l-džami’:5986).

Kaže Uzvišeni: „…ako oni (muž i žena) žele izmirenje Allah će ih pomiriti“ (En-nisa:35)

Stoga je rekao imam Ahmed: „O sinčiću, nijeti dobro – jer doista ćeš neprestano biti na dobru dok god nijetiš dobro“

Navigacija serijalom<< Četrdeset hadisa o odgoju i menhedžu2. Pravedni će kod Allaha biti na minberima od svjetlosti >>
Share on Facebook0