Hadis

30.Tri su stvari prema kojima nema pakosti srce muslimana

Ovo je . dio od 45 u serijalu Četrdeset hadisa o odgoju i menhedžu

Rekao je Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem:   1

„Neka Allah osvijetli 2  lice robu koji čuje moj govor pa ga shvati i zapamti, a zatim prenese do onoga ko to nije čuo. Možda onaj koji pamti znanje isto ne razumije, ili da onaj koji ga nosi prenese onome ko to bolje razumije od njega. Tri su stvari prema kojima ne treba da ima pakosti srce bilo kojeg muslimana: Iskreno djelo radi Allaha, savjet vođama muslimana, i pridržavanje džemata muslimana, jer zaista ih njihova dova štiti od straga.“ 3

 

Iz hadisa se razumije:

  • U riječima Poslanika sallallahu 'alejhi ve sellem : „…koji čuje moj govor“ je potvrda da se treba provjeriti vjerodostojnost onoga što se pripisuje Vjerovjesniku sallallahu 'alejhi ve sellem ;
  • Riječi: „čuje moj govor pa ga shvati i zapamti“ znače da se treba utvrditi šta se cilja govorom Vjerovjesnika sallallahu 'alejhi ve sellem, na način da se izuči i iščita govor upućenih u znanje od učenjaka;
  • Okorištavanje znanjem i zadobijanje nagrade neće biti osim s radom po tom znanju, jer je rad po znanju od nužnosti pohvale onome ko shvati neko znanje i zapamti ga. Ovo ne važi za puko mnoštvo slušanja (predavanja iz) nekog znanja i nabavljanja knjiga bez rada po tome, a još gore od toga je da neko postupa suprotno onome što je čuo od istine.
  • Rekao je imam El-Berbehari rahimehullah: „Znaj, Allah ti se smilovao, da se znanje ne mjeri po brojnosti predaja i knjiga, već je učen onaj što slijedi znanje i sunnet pa makar malo posjedovao znanja i knjiga. A onaj ko kontrira Kur'anu i sunnetu je novotar, pa makar posjedovao mnogo znanja i knjiga.“ 4

 

 

  • Riječi: „a zatim prenese onome ko to nije čuo“ svjedoče o vrijednosti prenošenja znanja, posebno onome ko to ne zna;
  • „Možda onaj koji pamti znanje isto ne razumije“ znače da puko pamćenje Kur'ana i tekstova hadisa ne pruža dozvolu onome koji to pamti da izdaje fetve;
  • „…onaj koji ga nosi prenese onome ko to bolje razumije od njega.“ Ove riječi potvrđuju prethodno. Dakle, nije nužno da onaj koji pamti znanje isto i razumije.;
  • Riječi: „Iskreno djelo radi Allaha“ ukazuju na veličinu stepena iskrenosti.;
  • „Savjet vođama muslimana“ upućuje na veličinu savjeta, kao što je u riječima Poslanika sallallahu 'alejhi ve sellem : „Vjera je savjet.“

Kaže imam Ez-Zehebi rahimehullah :

„Analiza ovog sveobuhvatnog izraza „vjera je iskren savjet“ govori da onaj ko nije iskren prema Allahu, prema vođama (muslimana) i prema običnom  muslimanskom puku jeste krnjave vjere. A ti, kada bi bio dozvan: „O ti čija je vjera krnjava“, sigurno bi se rasrdio. Stoga reci mi: Kada si ove kategorije savjetovao? Tako mi Allaha, nisi! Čak, kamo sreće da si šutio i ne izustio riječ! Nemoj uljepšavat svom vođi neistinu, i ohrabrivati mu nepravdu varajući ga. Zbog toga si pao u njegovim očima kao i očima vjernika. Pa tako ti Allaha, reci mi: Kada će uspjeti onaj koga radosti ono što mu šteti? Kada će biti spašen onaj koji ne motri na granice koje je Gospodar postavio? Kada će biti spašen onaj kome se smrt približila, njegova generacija iščezla a loše mu djelo njegovo kao i govor?

Ono što Allah hoće – biće. Mi se ne nadamo da će se sav svijet ovog vakta popraviti, međutim, nećemo ostaviti dovu kako bi Allah bio blag prema nama i popravio naše stanje –amin.“ 5

 

  • Iz ovog se zaključuje da su najpreči ljudi za savjet vođe muslimana, jer je u njihovom dobru dobro za druge mimo njih.
  • Riječi: „pridržavanje džemata muslimana“ su podstrek islama na zajedništvo i pokuđenost rascjepkavanja.
  • Da onaj ko izađe iz džemata muslimana i njihovog vođe se smatra pozivačem na razjedinjenje i razilaženje.;
  • Da se odvajanje i cijepanje od štapa pokornosti smatra kontriranjem menhedžu savjetovanja.
  • Riječi Poslanika sallallahu 'alejhi ve sellem : „Tri su stvari prema kojima ne treba da ima pakosti srce bilo kojeg muslimana“ 6  znače: da postoji uzajamna veza između spomenute tri stvari, i da je u tome ispravnost vjere i ovosvjetskog života. U iskrenosti je ispravnost vjere, u savjetovanju vođa i držanju džemata je ispravnost dunjaluka.
  • Da je najveće ispravljanje stanja ono čiji se trag reflektuje na muslimansko društvo putem pridržavanja ovih triju osobina. I da je najveći nered onaj čiji trag se odslikava na muslimansko društvo, a to biva razilaženjem od ovih triju osobina.