Prvi hadis: Propis posta u danu pred ramazan

Ovo je dio od ukupno 3 u serijalu Hadisi o postu

Prenosi se od Ebu Hurejre radijellahu 'anhu da je Vjerovjesnik sallallahu 'alejhi ve sellem rekao: „Nemojte požurivati ramazan s postom jednog ili dva dana, osim ako čovjek uobičajeno posti određeni post, pa neka ga posti.“1

Hadis je dokaz o zabrani posta prije nego se utvrdi nastup ramazana, na način da se posti dan ili dva s ciljem predostrožnosti o nastupu ramazana, a da isti post nije uobičajen kod dotičnog. Ova zabrana važi iz razloga što je post ramazana ibadet koji je ograničen preciznim vremenom, a to je viđenje mlađaka. Otuda je post prije ovoga vremena prelaženje Allahovih granica, i isto je sredstvom u samovoljnom povećanju ibadeta.

Rekao je Et-Tirmizi rahimehullah nakon što je naveo ovaj hadis: „U govoru učenjaka radi se po ovom hadisu; oni su prezirali da čovjek požuri s postom prije nastupa mjeseca ramazana zbog suštinskog značenja ramazana.“ 2

Korisni propis koji se izvodi iz ovog hadisa jeste zabrana posta ‘sumnjivog dana’ – jevmu-š-šekk, jer je zabrana o preduhitrenju ramazana postom zapravo zabrana posta prije potvrde dolaska ramazana.

S druge strane, onaj ko ima običaj da posti određeni dan, kao npr. ponedjeljak ili četvrtak, ili posti jedan, a mrsi naredni dan, pa mu se ovaj način posta podudari sa dan ili dva dana pred ramazan, onda nema smetnje da se to uradi jer je nestala zabrana. Isto važi za onoga ko posti obavezni post poput posta na koji se zavjetovao, ili posta koji je otkup (za određene djelo), ili posta kojim napašta prethodni ramazan. Sve spomenuto je dozvoljeno jer nije od posta kojim se dočekuje ramazan.

Ako neko kaže: ‘Šta je odgovor na hadis ‘Imrana ibn Husajna radijellahu 'anhu da je Vjerovjesnik sallallahu 'alejhi ve sellem rekao nekom čovjeku: „Da li si postio s kraja ovog mjeseca, tj. ša'bana?“ On odgovori: ‘Ne.’ Pa reče Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem„Kada ispostiš ramazan posti dva dana namjesto tog posta.“3 Hadis ukazuje na propisanost posta s kraja mjeseca ša'bana jer se pod izrazom ‘serer-š-šehri’ podrazumjeva kraj mjeseca.
Odgovor je da ne postoji kontradiktornost između ovog hadisa i prethodno spomenutog hadisa Ebu Hurejre radijellahu 'anhu . Hadis kojeg prenosi Imran radijellahu 'anhu se odnosi na to da je ovaj čovjek uobičavao postiti krajem mjeseca pa je ostavio post s kraja mjeseca ša'bana iz straha da ne potpadne pod zabranu požurivanja s postom ramazana, a nije znao za postojanje ovog izuzetka, pa mu je Vjerovjesnik sallallahu 'alejhi ve sellem objasnio da uobičajeni post ne potpada pod ovu zabranu, te naredio da naposti te dane kako bi time nastavio svoje brižno čuvanje ibadeta na koji se ustalio, jer su Allahu najdraža djela ona koja su konstantna. 4

Što se tiče hadisa Ebu Hurejre radijellahu 'anhu da je Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem rekao: „Ne postite kada prođe polovina ša'bana – u rivajetu – neka nijedan od vas ne posti.“ Takođe je došlo u jednom rivajetu ovog hadisa: „Kada nastupi polovina ša'bana sustegnite se od posta sve dok ne bude ramazan.“ 5 Na ovaj hadis postoje dva odgovora:

Prvi: Oko ovog hadisa postoji razilaženja u vezi njegove vjerodostojnosti ili slabosti6;

Drugi: Ako uzmemo govor da je ovaj hadis vjerodostojan, onda se on odnosi na to da neko počne postiti dobrovoljno od polovine ša'bana. S druge strane, onaj ko ima običaj da posti ponedjeljkom i četvrtkom, ili da dan posti a dan mrsi, ili da spoji drugu polovinu (ša'bana) sa prvom polovinom, ili da ima obavezu napaštanja (prethodnog posta), onda ne ulazi pod zabranu, kao što je prethodilo.

Potvrđeno je da je Vjerovjesnik sallallahu 'alejhi ve sellem postio u ša'banu. Upitana je ‘Aiša radijellahu 'anha o postu Allahovog Poslanika sallallahu 'alejhi ve sellem pa je kazala: „Postio bi ša'ban sve dok ga ne spoji sa ramazanom.“ I rekla je: „On bi nastojao da posti ponedjeljak i četvrtak.“

Ovo takođe ne kontrira hadisu Ebu Hurejre radijellahu 'anhu (iz naslova) zato što je Poslanikov sallallahu 'alejhi ve sellem post u ša'banu bio njemu uobičajeni post, pa podilazi pod izuzetak spomenut u hadisu Ebu Hurejre radijellahu 'anhu : „…osim ako čovjek uobičajeno posti određeni post, pa neka ga posti“, a Allah najbolje zna.

Allahu, od Tebe tražimo ključeve dobra, konačnicu na dobru, i svo moguće dobro, molimo te na uzvišene stepene u Džennetu, Allahu, od Tebe tražimo iman i da njime budemo upućeni, svjetlo i da se za njim povodimo, i halal opskrbu koja nam je dovoljna. Allahu oprosti nama, našim roditeljima i svim muslimanima. I neka su salavat i selam na našeg Vjerovjesnika Muhammeda, Allahovog Poslanika. 7

Navigacija serijalom

  1. Hadis bilježe  Buharija (El-Feth: 127/4) i Muslim: 1082.

  2. Tuhfetu-l-ahvezi: 364/3.

  3. Buharija: 230/4, Muslim: 1161 .

  4. Tehzibu-s-sunen, Ibnu-l-Kajjim: 221/3 .

  5. Ebu Davud: 460/6; Et-Tirmizi: 437/3, Ahmed: 442/2 .

  6. Imam Ahmed kaže da je hadis munker, takođe ‘Abdurrahman ibn Mehdi, Ebu Zur'a Er-Razi i El-Esrem. Vidi: ‘Avnu-l-ma'bud: 460/6, Tehzibu-s-sunen: 223/3 .

  7. Abdullah ibn Salih El-Fevzan; Ehadisu-s-sijam ahkam ve adab: str. 6 – 8 .