Drugi hadis: Ne postite dok ne vidite mlađak

Prenosi se od Abdullaha ibn Omera radijellahu 'anhuma da je rekao: „Rekao je Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem : „Ne postite dok ne vidite mlađak, i ne prekidajte post dok ga ne vidite, a ako vam bude zaklonjen odredite ga.“ Bilježe ga Buharija i Muslim. U jednom rivajetu: “Ako vam bude zaklonjen upotpunite (ša'ban) sa trideset dana.” ¹

Hadis je dokaz o obaveznosti ramazanskog posta kada se utvrdi viđenje njegovog mlađaka shodno Šerijatu, i da je obavezno upotpuniti trideset dana ša'bana kada se ispriječe oblaci ili slično, pa onemoguće viđenje mlađaka ramazana. Hadis ujedno ukazuje i na obaveznost upotpunjenja ramazana sa trideset dana kada se ispriječe oblaci ili drugo, pa onemoguće viđenje mlađaka mjeseca ševvala. Osnova je da tekući mjesec traje, i stoga se ne donosi sud da je isti prošao osim sa ubjeđenjem. Kada mlađak ugleda osoba čije svjedočenje je relevantno Za ustanovljavanje dolaska novog mjeseca, odnosno odlaska prethodnog mjeseca, onda je na snazi propis.

Značenje riječi: „Ako vam bude zaklonjen…“ tj. da je mlađak prekriven, ili poklopljen oblacima, ili slično.

Značenje riječi „…odredite ga“ je dopunite njegov broj, a to je potpunih trideset dana. Ovo značenje podržava i rivajet koji se nalazi u oba sahiha: „ako vam bude zaklonjen upotpunite ga (ša'ban) sa trideset dana.“

Ne posti se trideseti dan ša'bana kada je mlađak (ramazana) zaklonjen, jer se ta noć smatra mjesecom ša'banom shodno osnovi², otuda ista noć nije od ramazana osim sa ubjeđenjem, a zbog riječi ‘Ammara ibn Jasira radijellahu 'anhuma : „Ko posti dan u koji sumnja zaista je neposlušan Ebu Kasimu³.“ ⁴

Ne oslanja se na govor ljudi koji vrše astronomske proračune u vezi nastupa niti u vezi završetka mjeseca, jer je Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem povezao propis (nastupa mjeseca) sa viđenjem mlađaka a ne s proračunom. Viđenje mlađaka je takvo da ga može dosegnuti i stručan i običan čovjek, i učen i neznalica, i upravo je ovo od lahkoće Šerijata, i neka je Allahu zahvala na tome.

Hadis ukazuje na to da post, kao i prestanak posta, ne biva obavezan drugim uzrokom do viđenjem mlađaka, pa i onda kada se razlikuju vremenska podneblja, jer Šerijat propis vezuje za viđenje, a u ovom slučaju (tj.proračunjavanja) ne postoji viđenje, ni faktički ni posredno. Ovo važi iako je hadis svojim obraćanjam upućen cijelom ummetu. Dakle, post i prestanak posta bivaju shodno njegovom uzroku a to je viđenje mlađaka. Narod koji ugleda mlađak obavezan je postiti, odnosno prekinuti post zbog postojanja spomenutog uzroka, a narod kod koga se nije ostvario ovaj uzrok nije ni obavezan spomenuto zbog izostanka uzroka. Ovo je poput namaskih vremena, a Allah najbolje zna.
Trebalo bi da se vodi briga o mlađaku ša'bana kako bi se znala njegova trideseta noć kada se zapravo nastoji uočiti mlađak ramazana, ili se upotpunjuje mjesec sa trideset dana u slučaju neviđenja mlađaka. Ovako se postupa zbog hadisa Ebu Hurejre radijellahu 'anhu da je rekao Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem : „Brojite od mlađaka ša'bana do ramazana.“⁵ „tj. Potrudite se u njegovom zbrojavanju i preciznom određivanju na način da nastojite pratiti njegovu pojavu i posmatrate njegove položaje, kako bi bili na jasnoj predodžbi pri viđenju mlađaka ramazana u stvarnosti, tako da vas ništa ne mimoiđe.“ ⁶

Ako se nakon pojave zore ili tokom dana uspostavi s dokazom da je ramazan po viđenju mlađaka nastupio u prethodnoj noći, onda je obaveza da se čovjek suzdrži od svega što kvari post u ostatku dana, iz razloga što je taj dan od ramazana. Ovaj propis važi zbog hadisa od Seleme ibn El-Ekva’ radijellahu 'anhu koji kaže: „Vjerovjesnik sallallahu 'alejhi ve sellem je naredio nekom čovjeku iz plemena Eslem da obavjesti narod: ko je jeo neka posti ostatak dana, a ko nije jeo neka posti, doista je danas dan ‘Ašure.“ ⁷. Obaveza je da se naposti ovaj dan shodno jačem mišljenju među učenjacima, jer je u tome predostrožnost da je čovjek čist od odgovornosti naspram ove velike obaveze.

Šejhu-l-islam Ibn Tejmijje rahimehullah kaže: „Obaveza je da se (u tom danu) suzdrži od svega što kvari post, ali nije obavezan napostiti.“ ⁸ U ovome stavu ga slijedi njegov učenik Ibnu-l-Kajjim rahimehullah. Ovo mišljenje su zauzeli zato što propisi ne bivaju obavezni osim nakon dospijeća do šerijatskog obveznika (muslimana), i što je Zakonodavac odredio da je propis onoga ko pogriješi ⁹ ili zaboravi isti, pa im je obojici ispravan post, ¹⁰, jer u slučaju ovog čovjeka nije uslovom postojanje nijeta (za postom) tokom (prethodne) noći, jer on to nije bio u stanju učiniti. Šerijatsko je pravilo da shodno sposobnosti (da se neko djelo učini) biva i šerijatska obaveza. Allah je rekao (u prijevodu): „Allah ne opterećuje nikoga preko njegovih mogućnosti…“(2:286)

Ako čovjek zaposti u jednoj zemlji a nastavi post u drugoj zemlji čiji bajram bude (dan) kasnije, onda će i on bajramovati sa njima, makar postio preko trideset dana. Ovo važi zbog hadisa: „Post je na dan kada postite, bajram na dan kada bajramujete, a kurban bajram na dan kada prinosite kurbane.“ ¹¹

Rekao je Et-Tirmizi rahimehullah: „Ovaj hadis su neki učenjaci hadisa ovako pojasnili: posti se i bajramuje sa džematom i većinom ljudi.“

Međutim, ako bi čovjek postio dvadest i osam dana do bajrama u nekoj zemlji, obaveza mu je da bajramuje zajedno sa tim narodom a zatim da naposti jedan dan, jer mjesec ne može imati manje od dvadest i devet dana. ¹²

O Allahu, uvedi nam mlađak ramazana sa srećom i imanom, selametom i islamom, i pomozi nas u hajru, o Ti koji pomažeš kada se od Tebe traži pomoć, oprosti nama i našim roditeljima i svim muslimanima, Tvojom milošću te molimo o Najmilostiviji od milostivih. I neka su salavat i selam od Allaha našem Vjerovjesniku Muhammedu.