Trenutno stanje i budućnost dolara (dio prvi)

  • Facebook
Share on Facebook0

Početkom 1940. godine, US dolar je postao glavna valuta u svijetu. Korišten je kao sredstvo razmjene i novčana jedinica, pa su mnoge države držale imovinu koja je bila iskazana u dolarima kao i trezorske (bankarske) usluge. Tako dolar, kao glavna svjetska valuta, značajno utiče i na cijene drugih valuta. Da bi se valutno tržište održalo stabilnim, SAD, Velika Britanija i Francuska 1944. potpisuju Bretton-Woods sporazum, gdje se ta stabilnost ostvaruje putem kontrole vrijednsti državnih valuta. Tada u tu svrhu dolazi i do formiranja posebnog tijela – Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Ovo je zasnovano na ekonomskim pravilima USA ekonomije. Znači, za mnoge proizvode u svjetskoj ekonomiji cijena se izražavala u dolarima.

Međutim, pojava širenja tekućih računskih deficita (manjka u imovini – novcu) Amerike u odnosu na izvoz kao i ekspanzija inostranih dugova, dovodi u pitanje dominaciju dolara. Dolar je depresivan (obezvrijeđen) za oko 33% tokom perioda od 2002. – 2009. godine. Kriza Američke ekonomije od 2007. – 2009. godine otkrila je strukturalnu slabost finansijskog sistema Amerike. Kriza je dovela Ameriku do toga da je počela da emituje (izdaje/štampa) trilione dolara da spasi svoju ekonomiju u padu, čime je došlo do povećanja inflacije, a postoji strah da će inflacija i dalje nastaviti da obezvređuje dolar.

U martu 2015. godine, deficit (veći uvoz od izvoza) SAD – a  je dostigao iznos od 51,4 milijardi dolara i to je ujedno i najveći nivo deficita u vanjskotrgovinskom bilansu (računu) u zadnjih 6 godina.

Kina je posebno ranjiva na slabljenje dolara, jer 70% inostranih rezervi koje posjeduje su u dolarima, tako da svako slabljenje dolara nadalje smanjuje vrijednost rezervi (u novcu) koje Kina posjeduje. Centralna banka Kine je objavila da slab dolar ukazuje na globalnu ekonomsku krizu (obzirom da je dolar vodeća valuta i valuta koja utiče na druge valute), te da dolar treba zamijeniti rezervnom valutom (npr. euro, japanski jen). Ovo su podržale Rusija, Brazil, i Indija, naročito u poslovima investicija. Tako su nastali strukturalni problemi u US ekonomiji koji nisu javno razmatrani, jer bi zahtjevali promjene budžetske strukture USA (struktura godišnjih prihoda i rashoda) i promjene finansijskog sistema koji je najvećim dijelom privatiziran po finansijskim magnatima (moćnicima) banaka, koji odlučuju o finansijama Svjetske banke i MMF –a.

Radi ovih problema postavljaju se pitanja:

  1. Da li će USA ostati najstabilnija ekonomija svijeta?
  2. Da li će ostvariti koristi od rasta na osnovu tehnološkog razvoja?
  3. Da li će USA održati solidnu bazu proizvodnje u obimu i kvalitetu?
  4. Da li će USA imati stabilan politički sistem zbog rasta nezaposlenosti i ogromnih imovinskih razlika u klasnim grupama?
  5. Kako će se ponašati Kina u uslovima gubitaka nabavne snage u slučaju bitne depresijacije (obezvređivanja) novca?

SAD pate od ogromnog tereta dugova. Banke su to omogućile putem kreditnih kartica, ličnih i hipotekarnih zajmova. Amerikanci žive iznad svojih mogućnosti (kao što je to pokazala ekonomska kriza 2007. – 2009.). Dug SAD –a je skočio programom poreskih stimulacija (poreske olakšice u ovom slučaju multimilionerima), jer samim smanjivanjem poreza, smanjuje se i zarade države. Amerikanci tako postaju vodeći svjetski potrošači, rasipajući se dolarima više nego što Amerika može proizvesti uvozom, te zapošljavanjem suvišnog osoblja.

Takođe, članovi kongresa „kupuju glasove“ prilikom izbora o trošku vlade u kongresnim distriktima, što rezultira povećanju budžetskog deficita. Sve ovo doprinosi da SAD nije podobna da bude vodič glavne svjetske rezervne valute. Zemlje kao što su Kina i Rusija, se boje da je SAD postala rupa sa ekonomijom ogromnih deficita i velikim pozajmicama, koje ugrožavaju budućnost dolara. Ovo vodi ubrzanju finansijske krize, jer SAD proizvode globalnu neravnotežu i doprinose širenju finansijskih kriza. Zato dolar neće dugo služiti kao svjetska rezervna valuta.

                                    (Autor: AhmedB)

Share on Facebook0