By Da se osvrnemo na Muzej islama, nauke i tehnologije u Istambulu predvođen dr. Sezginom, koji je poremetio cjelokupan eurocentrični pogled na njihov doprinos napretku nauke.
Činjenica je da je Islamski svijet bio veoma svjestan još u 8. stoljeću da je planeta Zemlja okrugla. Radi ove činjenice najstarija mapa svijeta potiče upravo iz arapskog islamskog područja. Pripremanje prve mape Svijeta u 9. stoljeću je postaknuo i abasijski halifa El-Memnun (813.-833.). Ovo je uticalo na nebrojene izume širom svijeta prvobitno sa otkrivanjem revolucioanrnog faktora okeana koji okružuju sve kontinente. Po prvi put Indijski okean je prikazan kao okean (a ne veliko jezero) do kojeg se može doći i oko Afrike. Iako je orginalna mapa izgubljena (ukradena, uništena) kopija ove mape koja datira iz 1340. godine je izašlo na lice javnosti. Iako su neki detalji sa te mape izgubljeni dr. Sezgin tvrdi da ova kopija iz 1340. godine monument kartografije.
Modernija kopija El-Idrisijeve karte
Mnogi islamski učenjaci koji su se bavili geografijom su se obazirali na gografske činjenice od grčkih, indijskih, babilonskih i iranskih naučnika. Islamski učenjaci razvijaju to znanje i prave mnogo više karti nakon 11. stoljeća. Jedna od najzapamćenih karti tog vremena je metalna mapa Muhammeda Šerifa El-Idrisija napravljena 1154. godine.
Muslimanski naučnici od 7. do 15. stoljeća su izdavali detaljne karte Zapadnog Atlantika. Samo su naučnici iz islamskog svijeta imali uslove za nešto poput ovog. U istom vremenu europski kartografi su uspjeli napraviti par imitacija što je na kraju dovelo direktno ili indirektno do 18. stoljeća u kojem su počeli praviti karte koje su rađene po kalupima karti koje su pravljene u arapsko-islamskom društvenom okruženju. Kada uporedimo mape iz 15. stoljeća i današnje vidimo da se na prijašnjim posebna pažnja posvećivala mjerama dužine i širine.
Ovo ”posljednje otkriće” ostvareno od Kolumba u 15. stoljeću se smatra međunarodnom ostavštinom. Kolumbova mapa je poslana iz Italije ka Portugalu između 1470. i 1477. godine a pisana je na jeziku mještana Jave. A muslimani koji su živjeli na Javi su detaljno ucrtali područje između Jave iAfrike. Portugalci su naravno odbili da priznaju činjenicu da je ta mapa pripadala muslimanskom svijetu. Kompas koji je Kolumbo koristio na svom prvom putovanju u 15. stoljeću je takođe bio arapski pomorski proizvod. Antonio Pigafetti koje je putovao sa portugalskim istraživačem magelanom koji je ”otkrio” Rt dobre nade spominje u svojim memoarima kako je na tom putovnju korištena mapa koja je nacrtana prije 1507. godine. Portugalski historičar Antonio Galvao u svojoj knjizi ”Otkrića svijeta” spominje kartu koju je kraljev najstariji sin princ Don Pedro donio 1428. godine sa svog putovanja iz Jerusalemu na kojoj se nalazi ruta od Rta dobre nade ka Magelanovom prolazu.
Slično tome, ruta koja je omogućila Vaski de Gami da stigne do Indije je takođe omogućena od strane brodske i pomorske opreme i tehnologije koju su napravili ili izumili Islamski učenjaci porijeklom sa Srednjeg istoka. Isti uslovi se odnose i na Kolumba. Ukoliko bi se desilo da Kolumbonije imao ovu tehnologiju ne bi ni pomišljao da plovi Atlanskim okeanom.
Nastaviti će se.
izvor: http://islamstory.com/en/Who-Discovered-America-part-2
