Uticaj cijene nafte na ekonomiju

  • Facebook
Share on Facebook0

Sukob cijenama nafte je poznanica javnosti otkako je nafta postala energent o kojem zavisi razvoj modernih industrijskih zemalja, tj. u kojima je enormna potrošnja nafte uvjet i važan faktor ekonomskog napretka.

Gledano kroz historiju, barel nafte (oko 158 litara)  imao je različite cijene. 1972-e. godine koštao je 3 dolara, a što je danas teško za povjerovati s obzirom na posljednja kretanja cijena nafte. Međutim, tada je eksploatacija nafte bila lakša, nalažišta su bila mnogobrojna i tržište je bilo zasićeno.  Ekonomija nas uči da odnosi ponude i potražnje za robom diktiraju cijenu, a što se u slučaju nafte rješavalo ratovima radi prevlasti za  posjedovanjem tržišta ovog energenta. Tako dolazi  do ekonomskih promjena i kretanja cijene nafte na tom polju. Naime, SAD nastoje da imaju dominaciju nad naftom kako bi određivanjem cijena nafte diktirali ekonomska i druga kretanja u zemljama koje ovise o ovim energentima, u prijevodu,  nastoje da upravljaju svjetskom ekonomijom.

Obzirom na najnovija naučna dostignuća u načinu eksploatacije nafte, ovaj cilj  im postaje bliži i moguć. Naime, američki stručnjaci su pronašli način vađenja nafte poznat kao fracking metod, a pomoću kojeg vade naftu sa dubine od oko 5000m. Time Amerika povećava svoju dnevnu proizvodnju nafte sa dosadašnjih 5 miliona barela sirove nafte dnevno, na 9 miliona barela na dan.

Dnevna proizvodnja Saudijske Arabije je 9,7 miliona barela dnevno, tako da se Amerika izjednačila u dnevnoj količini proizvedene nafte sa Kraljevinom. Ova činjenica je dovela na mjesto drugog svjetskog proizvođača nafte.

S druge strane, ukidanje sankcija Iranu, te ulaskom Irana na tržište nafte, situacija se dodatno pogoršava za kraljevinu S.Arabiju, ali moguće i za Rusiju. Zapravo, sve analize budućih kretanje cijena nafte i refleksije na svjetsku ekonomiju su zasad medijske špekulacije, jer stvarni politički i ideološki razlozi takvog poteza uglavnom ostaju nepoznati, bar široj javnosti.

Gledajući ponudu i tražnju, u ovom momentu postoji zasićenost na tržištu nafte, tako da su smanjenja cijena neminovna.

U vezi činjeničnog pada cijena postoji mnogo teorija o tome šta se ustvari želi postići sa niskim cijenama nafte. Po jednoj pretpostavci, SAD i Saudijska Arabija zajedno žele da unište rusku ekonomiju, jer 45% budžeta Rusije se zasniva na izvozu energenata.

Druga teorija kaže  da Saudijska Arabije želi da ošteti ekonomiju Amerike, Irana pa i Rusije. Međutim,  istina je da kraljevini odgovara cijena barela nafte između 40 i 80 dolara  jer predstavlja donju granicu opstanka njene ekonomije, a razlog je što se oko 95% ekonomije S.Arabije zasniva na prodaji nafte. Otuda ova teorija je veoma upitna. Preciznije,  postavlja se pitanje: da li je Arabiji toliko stalo da oštete SAD i druge, pa da time ujedno sami sebi prave deficit u ekonomiji?

Dakle,  ovu pojavu uglavnom možemo smatrati  odnosom ponude i tražnje, u kojem ako se trend niske cijene nafte nastavi, kraljevina bi po prognozama u naredne tri godine mogla da se vrati u stanje u kojem je bila prije pronalaska nafte.

Gledajući ovisnost glavnih proizvođača nafte o njenoj cijeni, i najmanje promjene se automatski odražavaju na njihove ekonomije, tako da svako smanjenje predstavlja gubitak za njihovu ekonomiju, a svako povećanje donosi dobitak. To se najlakše može primjetiti na primjeru Saudijske Arabije koja, ukoliko ne nađe nove načine održavanje svoje ekonomije koji neće ovisiti o nafti, suočiće se sa mogućim bankrotom.

Važe li stari dogovori?

Političke, sigurnosne i svake druge relacije Saudijske Arabije i SAD-a neraskidive su cijelih 70 godina. Temelji bilateralnog razumijevanja definirani su na američkom brodu “USS Quincy”, usidrenom u Sueckom kanalu 14. februara 1945. godine. Tada su dva lidera, predsjednik Franklin D. Roosevelt i kralj Abdul Aziz ibn Saud, na zaprepaštenje britanskog premijera Winstona Churchilla, dogovorili strateško savezništvo koje je glasilo:  “Sve dok budete poštovali našu nezavisnost, Saudijska Arabija će biti vjeran američki partner”, rekao je tada suveren iz Rijada.

 

Priredio:

Ahmed.B.

Share on Facebook0