Akida

Šta je to edeb – lijepo ophođenje prema Gospodaru?

Šejh El-Usejmin, rahimehullah  kaže da edeb u ophođenju sa Gospodarom obuhvata tri stvari:

  1. Prihvatanje Allahove obavijesti uz vjerovanje i potvrđivanje

Kod insana neće postojati sumnja ili dvoumljenje u vjerovanje u Allahovu 'azze we dželle obavijest, ili obavijest Njegovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. To zbog toga što je obavijest Allaha subhanehu we te'ala, proizišla iz znjanja, a govor Uzvišenog je najistinitiji govor kao što kaže Uzvišeni govoreći o Sebi:

“… a čiji je govor istinitiji od Allahovog?!” (En-Nisa, 87)

 

Ovdje spadaju obavijesti o Sudnjem danu. Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem, nas je tako obavijestio “da će se Sunce na Sudnjem danu približiti stvorenjima na jednu milju.

Svejedno da li se ovdje pod riječju “milja” mislilo na jedinicu za mjerenje razdaljine, ili na štapić za navlačenje surme. Pored toga, ljudi neće biti sprženi od sunčeve toplote, iako bi, ako bi se Sunce danas približilo Zemlji makar za jedan pedalj, bila bi čitava spaljena. Možda neko upita: kako će se Sunce toliko približiti stvorenjima na Sudnjem danu, a da ih neće spržiti?

Kakav treba biti edeb (lijepo ophođenje) jednog vjernika prema njegovom Gospodaru i njegovom Poslaniku sallallahu 'alejhi ve sellem, kada je u pitanju ovaj hadis? Edeb se ogleda u tome što ćemo ovaj hadis prihvatiti i vjerovati u njega i što u svojim prsima nećemo osjetiti nikakvu poteškoću, tjeskobu ili dvoumljenje i da ćemo biti ubijeđeni da je ono o čemu nas je obavijestio Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem, prava istina.

Događaje na Sudnjem danu ne možemo porediti sa događajima na Dunjaluku zbog postojanja ogromnih razlika. Kada je to tako, onda vjernik ovu obavijest iz hadisa prihvata širokogrudno i smireno. Njegovo razumijevanje obuhavata značenje ovog hadisa i sa svojim edebom prema Allahu 'azze we dželle, i Njegovim Poslanikom sallallahu 'alejhi ve sellem, on uljepšava svoj ahlak, trud i nastojanje čini ispravnim, a ispravnost u ophođenju prema riječima i djelima koja dolaze od Allaha 'azze we dželle, i Njegovog Poslanika sallallahu 'alejhi ve sellem, rezultiraju dobrim djelima i oprostom grijeha.

Kaže Uzvišeni:

“O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo Istinu. Om će vam vaša djela popraviti i dobrim ih učiniti i grijehe vam vaše oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslanuku Njegovome bude pokoravao – postići će ono što bude želio.” (El-Ahzab, 70-71)

  1. Prihvatanje Allahovih propisa sa sprovođenjem i praktikovanjem

Zaista se edeb prema Allahu subhanehu we te'ala u ophođenju sa Njegovim propisima ogleda u tome da ih insan prihvati, sporovede, praktikuje i da ne odbacuje ništa od Allahovih subhanehu we te'ala  propisa. Ako bude odbacio nešto od Allahovih subhanehu we te'ala propisa, to je onda loš edeb prema Allahu subhanehu we te'ala, svejedno da li je odbacio taj propis negirajući ga, ili oholeći se odbijajući da radi po njemu. Sve pomenuto se kosi sa edebom (lijepim ophođenjem) prema Allahu 'azze we dželle.

Primjer toga je namaz. Nema sumnje da je namaz težak nekim ljudima – on je težak munaficima kao što je rekao Vjerovjesnik sallallahu 'alejhi ve sellem“Najteži namaz munaficima je jacijski i sabahski namaz.” Ali, što se tiče vjernika, namaz mu je radost i odmor duše. Stoga je lijep edeb prema Allahu subhanehu we te'ala, kada je namaz u pitanju, da ga izvršavaš sa smirajom u grudima i da tvoja duša uživa u tome.

Evo i drugog primjera: post. Nema sumnje da je on poteškoća za insana zato što insan u njemu ostavlja ono što je navikao od jela i pića. To je teška stvar, ali je vjernik koji ima lijep edeb prema svome Gospodaru prihvata ovu obavezu smireno i širokogrudno, širi se i njegova duša pa ga vidiš kako posti u dugim i vrelim danima zadovoljan time i smiren zbog toga što posjeduje lijep edeb prema svome Gospodaru.

Što se tiče lošeg edeba prema Allahu 'azze we dželle, on se ogleda u tome da se čovjek odnosi prema ovim ibadetima sa negodovanjem i nezadovoljstvom; da nije straha od onoga što ga čeka (tj. kazne ukoliko ne izvrši propis), on ne bi postio.

  1. Prihvatanje Allahovih odredbi sa strpljenjem i zadovoljstvom

 

Među Allahovim 'azze we dželle, odredbama ima onih koje odgovaraju čovjekovoj duši, a ima i onih koji ne odgovaraju. Tako na primjer bolest, siromaštvo i nevolje uopće, ne odgovaraju čovjekovoj duši. Stoga je lijep edeb prema Allahu 'azze we dželle u pogledu Njegovih odredbi da budeš zadovoljan s onim što ti je Allaha subhanehu we te'ala odredio, da budeš smiren i da znaš da ti Allah subhanehu we te'ala to nije odredio osim zbog određene mudrosti i pohvaljenog cilja radi kojeg On Uzvišeni zaslužuje zahvalu.

Shodno tome, lijep edeb prema Allahu 'azze we dželle u pogledu Njegovih odredbi se ogleda u tome da insan bude zadovoljan, smiren i predan.

Zbog toga je Allah subhanehu we te'ala, pohvalio strpljive, one, koji kada ih kakva nevolja zadesi, kažu:

“Zaista smo mi Allahovi, i zaista se mi Njemu vraćamo.” (El-Bekara, 156)

Te im poručuje:

“I obraduj strpljive.” (El-Bekara, 155)

Na ovim trima stvarima počiva lijep edeb u odnosi prema Allahu subhanehu we te'ala.
Kraj citata šejha El-Usejmina, rahimehullah.
Iz knjige “Dersovi odgoja”
šejh Halid b. Abdur-Rahman El-Husejnan,  rahimehullah

Preuzeto sa: stazomislama.com