Ibrahim b. El-Eš’as upitao je Fudajla b. ‘Ijjada rahimehumallah o skromnosti, pa mu je odgovorio: “Da se poniziš pred istinom i prihvatiš je od koga god je čuo, pa makar taj bio i najveći neznalica – obaveza ti je da prihvatiš istinu od njega.”

Od najvrijednijih adaba u traženju znanja jeste skromnost, poniznost, ostavljanje samodopadanja svojim znanjem i odstranjivanje žudnje za vlašću.

 

Ebu Hurejre radijellahu 'anhu  prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem rekao: “Sadaka neće umanjiti imetak. Allah neće povećati zbog oprosta ništa do ponos. I niko se neće radi Allaha poniziti a da ga Allah neće uzvisiti.”

Kažu: “Učenik koji je skroman i ponizan ima najviše znanja, kao što i najniža mjesta na Zemlji imaju najviše vode.”

Prenosi se od Omera b. el-Hattaba [rA /] da je rekao: “Doista, kada se rob ponizi radi Allaha, Uzvišeni Allah ga iz Svoje mudrosti uzdigne i bude mu rečeno: ‘Podigni glavu, Allah će te podići’, a on sebe smatra beznačajnim, dok ga ljudi smatraju uglednim.”

Enes b. Malik[rA /]  prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem rekao: “Doista mi je Allah Uzvišeni objavio da budete međusobno skromni i ponizni, i da ne činite nepravdu jedni drugima.”

Prenosi se od Ejjuba es-Sihtijanija rahimehullah da je rekao: “Neophodno ja da učenjak stavi na svoju glavu zemlju iz poniznosti prema Allahu, subhanehu ve te'ala.”

Rečeno je Bezerdžemheru rahimehullah : “Koja je to blagodat na kojoj se njenom vlasniku neće pozavidjeti?” Odgovorio je: “Skromnost, poniznost.” Ponovo je upitan: “A koja je to nedaća na koju se neće smilovati njenom počinitelju?” Odgovorio je: “Samodopadanje, umišljenost.”

Rečeno je: “Skromnost koju prati slaboumnost i škrtost bolja je od oholosti uz darežljivost i lijepo ponašanje. Zato pojačaj jedno dobro djelo, obrisat ćeš dva loša, a dovedi nekoga u nepriliku zbog mahane, pokvarit ćeš kod njenog vlasnika dva dobra djela.”

Lijepo li je rekao El-Muradi rahimehullah : ”I uljepšaj dvije zajedničke stvari u očima drugih: veliku vrijednost u odjeći skromnosti.”

Ibn Abdus rahimehullahje rekao. “Što god je učenjak dostojanstveniji to je njegov ugled veći. Samodopadanje brzo prilazi čovjeku i njega biva sačuvan samo onaj koga Allah, subhanehu ve te’ala, zaštiti i odstrani iz njegovih prsa želju za vlašću.”

Od Ka’ba rahimehullahse prenosi da je rekao jednom čovjeku, kada je primijetio da on prati i provjerava hadise nastojeći da nađe nepravilnosti u njima: “Boj se Allaha i udalji se od skupova. Ne uznemiravaj nikoga. Doista, kada bi tvoje znanje ispunilo prostor između nebesa i Zemlje zajedno sa samodopadanjem, Allah ti time ne bi povećao ništa osim prezrenost i manjkavost.”

Enes b. Malik radijellahu 'anhu prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem rekao: “Tri stvari upropaštavaju i tri stvari spašavaju! Što se tiče onih koje upropaštavaju, to su: požuda onoga kome se pokorava, strast onoga koji se slijedi, i umišljenost-zadivljenost čovjeka samim sobom. Dok su stvari koje spašavaju: bogobojaznost u tajnosti i javnosti, riječ istine u zadovoljstvu i srdžbi, i umjerenost u bogatstvu i siromaštvu. “

Mesruk rahimehullahje rekao: “Dosta je čovjeku znanja da se boji Allaha, subhanehu ve te’ala, i dosta mu je neznanja da se divi svome djelu.”

Ebu Derda radijellahu 'anhu je rekao: “Tri su znaka neznanja: samodopadanje, mnoštvo govora o onome što ga se ne tiče, i da zabranjuje neku stvar a sam je čini.”

Rekli su: “Samodopadanje ruši dobra djela.”

Alija radijellahu 'anhu rekao je: “Samodopadanja su bolesti umova.”

Drugi je rekao: “Divljenje čovjeka samom sebi dokaz je slabosti njegova uma.”

Lijepo li je rekao Alija b. Sabit rahimehullah: ”Bolest imetka je škrtarenje i rasipanje, dok je bolest znanja srdžba i samodopadanje.”

Rekli su: “Ko se bude divio svome mišljenju, biće ponižen. Ko se zadovolji svojim razumijevanjem, pogriješit će. Ko se bude oholio nad ljudima, biće ponižen. Ko se bude miješao sa prezrenima i sam će biti prezren, a ko se bude okupljao oko učenih, biće dostojanstven.”

Rekli su: “Nećeš vidjeti onoga koji se divi samom sebi osim da žudi za vlašću.”

Fudajl b. ‘Ijjad rahimehullah rekao je: “Nema nijednog koji žudi za vlašću a da ne zavidi i čini nasilje, da ne istražuje mahane drugih ljudi, i da ne prezire da se bilo ko drugi spominje po dobru.”

Ebu Nu'ajm rahimehullah je rekao: “Tako mi Allaha, onaj koji je propao, propao je samo zbog žudnje za vlašću.”

Ebu-l-Atahije rahimehullah je rekao:”Zar ne strahuješ, brate, od onoga koji žudi za vlašću da čini nasilje i uvede novinu i zabludu.”

Također je rekao: ”Želja za vlašću najveće je nasilje na Zemlji, jer zbog nje jedni drugima čine nasilje.”

Ja (tj.Ibn Abdulberr) imam slično značenje: “Želja za vlašću bolest je koja razara dunjaluk i ljubav prema voljenima pretvara u rat…”

Ibn Ebi el-Havari rahimehullah je rekao: “Čuo sam Ishaka b. Halefa rahimehullahda kaže: ‘Tako mi Allaha pored Kojeg drugog boga nema, uklanjanje velikih planina lakše je od odstranjivanja želje za vlašću.”

Drugi je rekao: ”Želja za vlašću bolest je koja nema lijeka, i malo ćeš naći onih koji su zadovoljni sa dobijenim.”

Es-Sevri rahimehullah je rekao: “Ko bude volio vlast neka svoju glavu pripremi za borbu.”

Također, Sufjan es-Sevri rahimehullahje govorio: “Dok sam bio mladić priželjkivao sam vlast, gledao sam čovjeka pored stuba kako daje odgovore i zavidio mu na tome. Međutim, kada sam postigao vlast, shvatio sam je.”

El-Me’mun rahimehullah je rekao: “Ko bude priželjkivao vlast sa znanjem dok je još mali, proći će ga mnogo znanje.”

Mensur b. Ismail el-Fekih rahimehullah je rekao:”Bolje se družiti sa psom koji je do krajnje granice nečist nego sa onim ko žudi za vlašću prije svoje zrelosti za vlast.”

Prenosi se da je Alija radijellahu 'anhu jednog dana izašao iz džamije a ljudi su ga pratili. Okrenuo im se i upitao: “Koje srce može da izdrži ovo?” Zatim je rekao: “Klaparanje sandala propast je za srca najglupljih ljudi.”

Malik b. Dinar rahimehullah je govorio: “Ko bude tražio znanje radi rada (po znanju), slomit će ga, a ko ga ne bude tražio radi rada, povećat će mu hvalisanje.”

 

Sahihu džami‘i bejani-l-‘ilmi ve fadlihi; Ibn Abdul-Berr rahimehullah

Preuzeto sa:

Stazomislama.com