Da li strane investicije s ekonomskog aspekta mogu biti opasne?

Kao vid ulaganja, strane direktne investicije se razilkuju od ostalih, jer one predstavljaju samo one investicije gdje investitor ulaže u osnivanje i izgradnju novog preduzeća, ili investicije sa kojima kupuje udio u vlasništvu te time postiže pravo kontrole i upravljanja subjektom (preduzećem ili sl.) u koji je investirano. Slično tome, imamo portfolio investicije gdje se investiranjem ne stiče pravo kontrole i upravljanja.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, strana direktna ulaganja u 2015. godini su iznosila 476.7 miliona KM ili 243.7 miliona eura, te su ostvarila smanjenje od 38.9% u poreðenju sa 2014. godinom. Prema strukturi direktnih stranih ulaganja u ovoj godini, na vlasnički kapital se odnosi 248.2 miliona KM (ili 126.9 miliona eura), zadržane zarade su iznosile 168.1 miliona KM (85.9 miliona eura), dok je ostali kapital bio 60.4 miliona KM (30.9 miliona eura).

Zemlja koja je u BiH, u prethodnoj godini, najviše uložila je Hrvatska (161 milion KM ili 82 miliona eura). Slijede Holandija (87 miliona KM ili 44 miliona eura), Turska ( 64 miliona KM ili 33 miliona eura), Luksemburg (62 miliona KM ili 32 miliona eura). Države koje su investirale iznose iznad 20 miliona KM su Austrija, Italija, Rusija i Kuvajt.
Meðutim, u posljednje vrijeme sve više pažnje dobivaju arapske investicije koje postaju predmetom polemika u društvu o njihovoj koristi ili pak „opasnosti“. Obzirom na slab dotok kapitala u zemlju, a još lošije rasporeðivanje istog, arapske investicije su odličan potez u oživljavanju i poticanju izgradnje i provoðenju novih projekata. Polja na kojima arapi najviše ulažu jesu nekretnine. Ono što je otežavajući faktor u BiH, ne samo po pitanju arapskih nego i ostalih investicije, jeste činjenica da se ne radi dovoljno na olakšavanju provoðenja istih. Pravljenjem ugodnog poslovnog ambijenta je od osnova da bi se strane investicije ne samo privukle nego i zadržale u nekoj zemlji.
Kada je u pitanju ulaganje u Bosnu i Hercegovinu, podaci Centralne banke BiH pokazuju da arapskih investitora nema meðu top 10 ulagača. Najveći rast investicija u Bosni i Hercegovini zabilježile su Saudijska Arabija, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati. Saudijska Arabija je do sada u Bosnu i Hercegovinu uložila više od 200 miliona konvertibilnih maraka (100 miliona eura), Kuvajt više od 100 miliona KM (50 miliona eura), te Ujedinjeni Arapski Emirati više od 80 miliona KM (40 miliona eura).
Po pitanju ulaganja od strane arapskih zemalja evidentno je ulaganje u izgradnju tržnih centara, i turističko – rezidencijanih naselja. Ukupna ulaganja iz sedam arapskih zemalja su krajem prošle godine iznosila blizu 250 miliona eura. To je gotovo 4,5 posto ukupnih stranih ulaganja u BiH. Saudijska Arabija je najviše povećala investicije u posljednjih pet godina.

Šta jedna država može dobiti sa stranim ulaganjima?

Ovisno od segmenta ulaganja, stranim investicijama jedna država može da doprinese svom tehnološkom razvoju, sa dolaskom novih savremenih tehnologija, tehnoloških saznanja, opreme i iskustava u tom polju. Uvoðenje novih tehnologija zahtjeva i dodatne edukacije i usavršavanja, tako da time dolazi do unapreðenja po pitanju radnih kadrova, povećanja u kvalifikaciji radnika, te dizanje opće svijesti o koristi i bitnosti tehnološkog razvoja. Takoðe, jedna od značajnijih stvari jeste izgradnja, odnosno razvijanje infrastrukture, kao što su putevi, škole, bolnice, itd.

Pokretanje svih tih radova podrazumijeva i angažman radne snage što znači da dolazi do povećanja zaposlenosti, a čime se povećava standard graðana te povećava BDP (bruto društveni proizvod) države. Gledano sa političke strane, dolazi do popravljanja odnosa izmeðu zemlje investitora i one u koju je investirano, a što nadalje što otvara nove mogućnosti saradnje i napretka.
Uzimajući sve navedeno u obzir, posve je neopravdano da se arapske investicije u BiH smatraju nepoželjnim i „opasnim“, dok su investicije zapadnih zemalja poželjna ulaganja? Naime, BiH je zemlja koja sebi ne može priuštiti luksuz biranja investitora.