بِّسْمِ ٱللَّهِ ٱلرَّحْمَٰنِ ٱلرَّحِيمِ وَٱلتِّينِ وَٱلزَّيْتُونِ ١ وَطُورِ سِينِينَ ٢

1 Tako mi smokve i masline, 2 i Sinajske gore,

Et-Tin, 1 - 2

Maslina je porijeklom iz Armenije, odakle je prenesena u Palestinu, potom u Egipat. Sve to dešavalo se oko 4000 godine p.n.e. Ulje te biljke počelo se proizvoditi i upotrebljavati (kao platežno sredstvo, u ishrani ili kao lijek) oko 2000 godina kasnije. Fenički trgovci maslinu donose u Grčku i Španiju, a Grci uzgoj masline prenose i na Italijane. Upravo te tri zemlje danas prednjače u proizvodnji maslinovog ulja u procentu od cak 74 posto od ukupne svjetske opskrbe tim artiklom.

Danas masline nalazimo u svim državama mediteranskog bazena. Iako na tržištu dominiraju italijanske i grčke sorte, posljednja istraživanja ukazuju na izuzetan kvalitet sorti iz našeg susjedstva, maslina uzgajanih u Istri i Dalmaciji. Najbolja vrsta ulja je tzv. “djevičansko” maslinovo ulje.

Naravno, izbor ovisi i o ukusu kupca, kao i potrebama i svrsi, ali bi pri kupovini pažnju trebalo obratiti i na etiketu proizvoda. Naime, procenat masnih kiselina ne bi trebalo da prelazi jedan posto, te da je naznačen način obrade, tj. da je hladno presovano, što znači bez upotrebe sredstava za otapanje ili izvora toplote.

Iako su tehnike dobivanja ulja modernizirane, postupak je u biti ostao isti. Ulje se dobiva gnječenjem ploda malsine (sa košpicom), kako bi se odvojila tekucina od suhe tvari a potom i voda od ulja.

Maslinovo ulje spada u mono-nezasićene masnoće i sadrži 77 posto nezasićenih masnih kiselina, koje smanjuju tzv. “loši” (LDL) holesterol, a povecavaju koncentraciju “dobrog” (HDL) holesterola u krvi. Ostala biljna ulja LDL snižavaju, ali na HDL uopće ne djeluju, dok je u slučaju margarina i biljnih masti djelovanje čak suprotno.

Maslinovo ulje sadrži samo 4 – 12 posto višestruko zasićenih masnoća, koje kada oksidiraju, mogu dovesti do oštećenja krvnih žila. Kada su u pitanju zasićene masnoće, maslinovo ulje sadrži ih svega 9 posto, kukuruzno ulje preko 30 posto, a suncokretovo čak 69 posto!

Druga dva sastojka maslinovog ulja bitna za zdravlje su vitamin E i polifenoli. Samo jedna čajna kašika maslinovog ulja zadovoljava 8 posto dnevnih potreba organizma za vitaminom E, dok polifenoli smanjuju rizik od arterioskleroze i nekih vrtsa raka (čak do 45 posto kod žena koje ga konzumiraju svakodnevno).

Postoje tvrdnje da maslinovo ulje lijeci čireve probavnih organa kao i da sprečava nastajanje kamenca u žuci. Također, odličan je tretman i kod liječenja opeklina, a dermatolozi tvrde da sadrži UV zaštitni faktor 20, i stoga ga preporučuju kao ulje za sunčanje (nakon izlaganja suncu).

Maslinovo ulje sadrži i esencijalne masti koje ljudsko tijelo ne može sintetizirati, te ih u organizam treba unositi hranom. Osim navedenih tvari, maslinovo ulje sadrži i vitamine K, A i D koji imaju antioksidativne karakteristike tj. pružaju zaštitni ucinak našem organizmu.

List masline sadrži brojna ljekovita svojstva. Najaktivniji spoj u lišću masline, za kojeg se uglavnom i veže terapeutsko djelovanje, naziva se oleuropein (gorki monoterpenski glukozid). Upravo oleuropein i produkti njegove hidrolitičke razgradnje posjeduju izuzetno jako antimikrobno djelovanje.

U važne sastojke lista s antimikrobnim djelovanjem ubrajaju se još i spoj oluropezid te kalcijev enolat, po nekim autorima najaktivniji sastojak lista. O mnogim ovim spojevima se još uvijek ne zna puno toga iako su ljekovita svojstva istih dokazana.

Sve naučne detalje koje smo naveli i koju ukazuju na blagodat samo jedne biljke, masline, je samo kap u moru blagodati datih čovjeku. Molim Allaha da budemo zahvalni na svim Njegovim blagodatima.