By Nešto najbolje što jedan musliman može da priželjkuje i čezne jeste da napusti ovaj dunjaluk a da mu je Allah'azze we dželle oprostio grijehe i umnogostručio njegova dobra djela.
Allah je iz Svoje mudrosti stvorio robove i odredio im neprijatelje koji će im grijehe uljepšavati, predstavljati ih lahkim, i još ih udaljavati od dobra.
Ti neprijatelji su sa insanom sve dok ne napusti ovaj dunjaluk, stalno su uz njega. Prvi od njih jest čovjekova duša, drugi je šejtan, a treći su strasti.
Kaže Allah u Kur'anu:
وَمَآ أُبَرِّئُ نَفْسِىٓ إِنَّ ٱلنَّفْسَ لَأَمَّارَةٌۢ بِٱلسُّوٓءِ إِلَّا مَا رَحِمَ رَبِّىٓ إِنَّ رَبِّى غَفُورٌ رَّحِيمٌ ٥٣
53 Ja ne pravdam sebe, ta duša je sklona zlu, osim one kojoj se Gospodar moj smiluje. Gospodar moj zaista prašta i samilostan je."
Jusuf, 53
U drugom ajetu kaže Allah:
وَأَمَّا مَنْ خَافَ مَقَامَ رَبِّهِۦ وَنَهَى ٱلنَّفْسَ عَنِ ٱلْهَوَىٰ ٤٠ فَإِنَّ ٱلْجَنَّةَ هِىَ ٱلْمَأْوَىٰ ٤١
40 A onome koji je pred dostojanstvom Gospodara svoga strepio i dušu od prohtjeva uzdržao 41 Džennet će boravište biti sigurno.
En-Nazi'at, 40 - 41
Šejtan je neprestani ljudski neprijatelj, šta više, Allahu je obećao neprijateljovanjem prema čovječanstvu:
قَالَ فَبِمَآ أَغْوَيْتَنِى لَأَقْعُدَنَّ لَهُمْ صِرَٰطَكَ ٱلْمُسْتَقِيمَ ١٦ ثُمَّ لَءَاتِيَنَّهُم مِّنۢ بَيْنِ أَيْدِيهِمْ وَمِنْ خَلْفِهِمْ وَعَنْ أَيْمَٰنِهِمْ وَعَن شَمَآئِلِهِمْ وَلَا تَجِدُ أَكْثَرَهُمْ شَٰكِرِينَ ١٧
16 "E zato što si odredio pa sam u zabludu pao" – reče – "kunem se da ću ih na Tvom Pravom putu presretati, 17 pa ću im sprijeda, i straga, i zdesna i slijeva prilaziti, i Ti ćeš ustanoviti da većina njih neće zahvalna biti!"
El-A'raf, 16 - 17
Na više mjesta Allah kaže u Kur'anu da je šejtan otvoreni čovjekov neprijatelj, dok za nevjernike kaže sljedeće:
عَسَى ٱللَّهُ أَن يَجْعَلَ بَيْنَكُمْ وَبَيْنَ ٱلَّذِينَ عَادَيْتُم مِّنْهُم مَّوَدَّةً وَٱللَّهُ قَدِيرٌ وَٱللَّهُ غَفُورٌ رَّحِيمٌ ٧
7 Allah će sigurno uspostaviti ljubav između vas i onih s kojima ste u zavadi; Allah je svemoćan; Allah mnogo prašta i On je samilostan.
El-Mumtehine, 7
U vezi strasti Allah kaže:
أَرَءَيْتَ مَنِ ٱتَّخَذَ إِلَٰهَهُۥ هَوَىٰهُ أَفَأَنتَ تَكُونُ عَلَيْهِ وَكِيلًا ٤٣
43 Kaži ti Meni, hoćeš li ti biti čuvar onome koji je strast svoju za boga svoga uzeo?
El-Furkan, 43
Iz Svoje milosti Allah'azze we dželle nam je odredio uzroke brisanja grijeha u koje čovjek upadne djelovanjem nekog od njegovih spomenutih dušmana, a zatim nam je i olakšao da preduzimamo te iste uzroke čime se zapravo borimo protiv svog stalnog neprijatelja. Ovi sebebi moraju biti u skladu sa onime što je propisao Allah'azze we dželle u Kur'anu i Sunnetu.
Prvi od tih sebeba jeste el-iman, tj. vjerovanje u Allaha Jedinog kroz tevhid.
Kaže Allah:
مَنْ عَمِلَ صَٰلِحًا مِّن ذَكَرٍ أَوْ أُنثَىٰ وَهُوَ مُؤْمِنٌ فَلَنُحْيِيَنَّهُۥ حَيَوٰةً طَيِّبَةً وَلَنَجْزِيَنَّهُمْ أَجْرَهُم بِأَحْسَنِ مَا كَانُوا۟ يَعْمَلُونَ ٩٧
97 Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili.
En-Nahl, 97
وَعَدَ ٱللَّهُ ٱلَّذِينَ ءَامَنُوا۟ وَعَمِلُوا۟ ٱلصَّٰلِحَٰتِ لَهُم مَّغْفِرَةٌ وَأَجْرٌ عَظِيمٌ ٩
9 Onima koji budu vjerovali i dobra djela činili Allah obećava oprost i nagradu veliku;
El-Maide, 9
Zabilježio je imam Muslim u svom hadisu od Ebu Hurejre radijellahu 'anhu da je rekao Allahov poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem: “Ponedjeljkom i četvrtkom otvaraju se džennetska vrata pa budu oprošteni grijesi onima koji Allahu ne čini širk“
Drugi uzrok je klonjenje velikih grijeha.
Kaže Allah:
إِن تَجْتَنِبُوا۟ كَبَآئِرَ مَا تُنْهَوْنَ عَنْهُ نُكَفِّرْ عَنكُمْ سَيِّـَٔاتِكُمْ وَنُدْخِلْكُم مُّدْخَلًا كَرِيمًا ٣١
31 Ako se budete klonili velikih grijehova, onih koji su vam zabranjeni, Mi ćemo preći preko manjih ispada vaših i uvešćemo vas u divno mjesto.
En-Nisa', 31
Bilježi imam Muslim od Ebu Hurejre radijellahu 'anhu da je rekao Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem: “Pet vakat namaza, džuma do džume, ramazan do ramazana brišu od grijeha ono što je između njih (pod uslovom) ako se bude klonilo velikih grijeha.”
Treći razlog je tevba ili pokajanje Allahu'azze we dželle. Allah navodi u suri El-Furkan opis robova Milostivog, pa spominje sljedeće:
وَٱلَّذِينَ لَا يَدْعُونَ مَعَ ٱللَّهِ إِلَٰهًا ءَاخَرَ وَلَا يَقْتُلُونَ ٱلنَّفْسَ ٱلَّتِى حَرَّمَ ٱللَّهُ إِلَّا بِٱلْحَقِّ وَلَا يَزْنُونَ وَمَن يَفْعَلْ ذَٰلِكَ يَلْقَ أَثَامًا ٦٨ يُضَٰعَفْ لَهُ ٱلْعَذَابُ يَوْمَ ٱلْقِيَٰمَةِ وَيَخْلُدْ فِيهِۦ مُهَانًا ٦٩ إِلَّا مَن تَابَ وَءَامَنَ وَعَمِلَ عَمَلًا صَٰلِحًا فَأُو۟لَٰٓئِكَ يُبَدِّلُ ٱللَّهُ سَيِّـَٔاتِهِمْ حَسَنَٰتٍ وَكَانَ ٱللَّهُ غَفُورًا رَّحِيمًا ٧٠
68 i oni koji se mimo Allaha drugom bogu ne klanjaju, i koji, one koje je Allah zabranio, ne ubijaju, osim kada pravda zahtijeva, i koji ne bludniče; – a ko to radi, iskusiće kaznu, 69 patnja će mu na onome svijetu udvostručena biti i vječno će u njoj ponižen ostati; 70 ali onima koji se pokaju i uzvjeruju i dobra djela čine, Allah će njihova hrđava djela u dobra promijeniti, a Allah prašta i samilostan je;
El-Furkan, 68 - 70
Unatoč spomenutim grijesima kazano je „osim ako se pokaje, pa onda povjeruje i radi dobra djela, – takvima će Allah loša djela zamijeniti dobrim.”
Stoji u hadisu koji je zabilježio ibn Madže od Abdullaha ibn Mes'uda radijellahu 'anhu: “Onaj ko se pokaje od grijeha je poput onoga koji nema grijeha”
Onaj koji se pokaje od grijeha znači takođe da ne istrajava na grijesima, jer svi mi počinimo grijeh, ali relevantna je tevba samo onoga ko ne istrajava na počinjenom grijehu.
Četvrta stvar jeste istigfar – da tražimo od Allaha'azze we dželle oprost.
Kaže Allah:
وَٱسْتَغْفِرِ ٱللَّهَ إِنَّ ٱللَّهَ كَانَ غَفُورًا رَّحِيمًا ١٠٦
106 i zamoli oprost od Allaha – Allah, uistinu, prašta i samilostan je.
En-Nisa', 106
U vezi istigfara je hadis koji je zabilježio Ebu Davud, da je rekao Allahov poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem: “Onaj ko kaže: Molim Allaha da mi oprosti, Onog pored kojeg drugog boga nema, Živog i Vječnog, biće mu oprošteni grijesi makar pobjegao sa bojnog polja.”
Ili kako stoji u hadisi-kudsiju da je Allah'azze we dželle rekao: “O moji robovi griješite noću i danju, a Ja sve grijehe praštam, pa tražite da vam oprostim”. Dakle, Allah traži od nas da Ga molimo za oprost grijeha.
Peto je abdest. Muslim je zabilježio svom sahihu od Humrana štićenika Osmana radijellahu 'anhu gdje stoji: “…Da je Osmanu tražio vodu za abdest, pa je polio iz posude na svoje ruke i oprao ih tri puta…” Nakon što je abdestio rekao je: „Vidio sam Vjerovjesnika sallallahu 'alejhi ve sellem da je uzeo abdest poput ovog mog abdesta a zatim kazao: „Ko bude abdestio ovako kao što ja abdestim, a zatim klanja dva rekata bez da razgovara svoju dušu u njima (dva rekata namaza), biće mu oprošteni grijesi koje je prethodno počinio“
Takođe je došao hadis, a bilježi ga Muslim od Ebu Hurejre radijellahu 'anhu da je Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem rekao svojim ashabima radijellahu anhum:
“Hoćete'l da vas uputim na ono čime Allah briše grijehe, i na ono s čime Allah uzdiže na velike deredže? Pa su rekli: Svakako, o Poslaniče. Reče: Upotpunjavanje abdesta, mnoštvo koraka do mesdžida, i isčekivanje namaza poslije namaza, – zaista vam je to ribat, bdijenje na Allahovim granicama.”
Zamisli da umreš u tom stanju, stalno pod abdestom, stalno do mesdžida, i isčekuješ namaz za namazom, – zar nije to bdijenje na Allahovim granicama, tj. da si stalno spreman da te Allah'azze we dželle uzme Sebi. Kakav više dokaz treba da si ti Allahov rob kad si spreman da ideš k Allahu'azze we dželle.
Šesti sebeb jeste sadaka ili udjeljivanje na Allahovom putu.
Kaže Allah :
إِن تُبْدُوا۟ ٱلصَّدَقَٰتِ فَنِعِمَّا هِىَ وَإِن تُخْفُوهَا وَتُؤْتُوهَا ٱلْفُقَرَآءَ فَهُوَ خَيْرٌ لَّكُمْ وَيُكَفِّرُ عَنكُم مِّن سَيِّـَٔاتِكُمْ وَٱللَّهُ بِمَا تَعْمَلُونَ خَبِيرٌ ٢٧١
271 Lijepo je kada javno dajete milostinju, ali je za vas bolje da je dajete siromasima kad niko ne vidi, i On će preći preko nekih vaših hrđavih postupaka. – A Allah dobro zna ono što radite.
El-Bekare, 271
U hadisu koji je zabilježio imam Tirmizi od Mu'aza radijellahu 'anhu stoji da je Allahov poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem rekao: “Hocete li da vas uputim na vrata svakog dobra? Ashabi su odgovorili: Svakako, o Allahov poslaniče! Kaže Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem: Post je štit, a sadaka gasi grijehe kao što voda gasi vatru.”
Zatim je od sebeba bisanja grijeha stanje ljudskih nedaća i životnih problema.
Zabilježio je imam Muslim u svom Sahihu od Ebu Hurejre radijellahu 'anhu da, kad je objavljen ajet iz sure En-Nisa, ili dio ajeta: “Ko bude radio zlo bit će kažnjen za njega…”
Kaže: To je pogodilo ashabe puno pa je Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem rekao: Budite umjereni i pravedni, u svemu onome što zadesi muslimana (od nedaća) je otkup od grijeha.“ U jednom hadisu stoji da čak i zbog uboda trna Allah'azze we dželle briše grijehe.
Svako živo biće se prlja i čisti od prljavštine kako bi dalje funkcionisao. Šta više, svaka mašina i mehanizam se mora čistiti da bi radio.
Zaista je najpreče da se ljudi čiste od svoje najveće prljavštine- grijeha, kako bi njihov i život zajednice funkcionisao uredno.
Comments