Jedno specifično znanje, koje je izloženo u Kur’anu stoljećima prije njegovog naučnog otkrića, vezano je za sastav atomosfere. Sada je poznato da, što se više penjemo prema nebu, nailazimo na sve manje zraka, a tako i kisika bez kojeg nema disanja. Oni koji lete na velikim visinama, avionima ili balonima, osjećaju oštru kontrakciju pluća, što uzrokuje bol.
U vrijeme objave Kur’ana u sedmom stoljeću niko nije mogao znati da bi uspon ka nebu mogao uzrokovati pritisak i bol u grudima, iz prostog razloga što je to bilo u razdoblju prije bilo kakvih letova.

فَمَن يُرِدِ ٱللَّهُ أَن يَهْدِيَهُۥ يَشْرَحْ صَدْرَهُۥ لِلْإِسْلَٰمِ وَمَن يُرِدْ أَن يُضِلَّهُۥ يَجْعَلْ صَدْرَهُۥ ضَيِّقًا حَرَجًا كَأَنَّمَا يَصَّعَّدُ فِى ٱلسَّمَآءِ كَذَٰلِكَ يَجْعَلُ ٱللَّهُ ٱلرِّجْسَ عَلَى ٱلَّذِينَ لَا يُؤْمِنُونَ ١٢٥

125 Onome koga Allah želi uputiti – On srce njegovo prema islamu raspoloži, a onome koga želi u zabludi ostaviti – On srce njegovo stegne i umornim učini kao kad čini napor da na nebo uzleti. Eto, tako Allah one koji ne vjeruju bez podrške ostavi.

El-En'am, 125

 

1. Naučne činjenice o stanju čovjeka ne velikim visinama.
Atmosferski slojevi i njihovi fiziološki efekti na čovjeka.
a) Fiziološki dovoljno područje za čovjeka je od morskog nivoa pa do 10.000 metara iznad površine mora. Kisik u ovom atmosferskom sloju je dovoljan za preživljavanje čovjeka.
b) Fiziološki nedovoljno područje je između 10.000 do 50.000 metara. U ovoj zoni postoji manjak kisika, pored smanjenja atmosferskog pritiska. Ovo može rezultirati u čisto fiziološkim simptomima na ljudsko tijelo, pa se događaju simptomi hipoksije (nedostatka kisika) i desporizma (niskog atmosferskog pritiska).
c) Bliski kosmos, od 50.000 metara. Sa fiziološke tačke gledišta čovjek ne može živjeti na visinama većim od 50.000 stopa čak i kad bi udisao 100% kisik. On bi morao nositi kosmičko odijelo zbog smanjenja atmosferskog pritiska i dificijencije kiska.

2. Simptomi faze hipoksije.
a) Od nivoa mora pa do visine 10.000 metara simptomi hipoksije ne postoje.
b) Od 10.000 do 16.000 fiziološki sistem čovjeka sprečava pojavu simptoma hipoksije, osim ako je period izlaganja dug. Disanje postaje brže i dublje, plus i krvni pritisak također rastu.
c) Na visini od 16.000 do 25.000 metara fiziološki sistem ne funkcioniše i ne može snabdjeti tkivo sa dovoljnom količinom kisika, te se ranije pomenuti simptomi pojavljuju. U ovom stanju nalazimo jasno objašnjenje stiskanja prsa koja se osjećaju na ovim visinama.
d) Kritično područje je između 16.000 i 25.000 metara pa na više. U ovom području čovjek potpuno gubi svijest zbog sloma nervnog sistema. Promjene koje se događaju u prsima dostižu maksimum na ovoj visini i tu se dešava kompletan fiziološki krah funkcija srca i respiracije.

3. Pad atmosferskog pritiska.
Kada se čovjek izloži niskom atmosferskom pritisku na velikim visinama (a to se dešava putnicima aviona kada sistem za održavanje pritiska zakaže), pojavljuje se nekoliko simptoma kao rezultat ekspanzije gasova i njihovo povećanje u ljudskom tijelu. Gasovi zarobljeni u šupljinama ljudskog tijela, kao što je stomak, kada se šire, pritiskaju pluća što uzrokuje teškoću pri disanju, nelagodu i tjeskobu u prsima. Ista stvar bi se dogodila u debelom crijevu, plućima, zubima, srednjem uhu, sinusima – a sve ovo uzrokuje oštar bol u tijelu. Pored toga, svi gasovi rasplinuti u tjelesnim čelijama, npr.dušnik, doveli bi do zagušenja, uzrokujući oštar bol u grudima.

Napisao: Redžić Armin