Na predstojećim opštim izborima u Bosni i Hercegovini birači će se sresti s potpuno drugačijim načinom glasanja, a ključno pitanje koje zaokuplja stručnjake, stranke i analitičare glasi: hoće li komplikovaniji proces rezultirati većim brojem nevažećih listića od uobičajenih šest posto?
Šta se mijenja na ovim izborima
U prethodnih deset godina, na svakim izborima u Bosni i Hercegovini procenat nevažećih glasova kretao se oko šest posto. Na lokalnim izborima 2024. taj broj je bio 6,56 posto, a na opštim 2022. godine identično 6,56 posto. Sada, umjesto dosadašnjeg zaokruživanja ispred stranke i kandidata, birači će dobiti poseban listić s kružićima: jednim za stranku i do tri broja koji odgovaraju kandidatima s liste. Popunjeni listići neće se ubacivati direktno u glasačku kutiju, već u skener, što uvodi potpuno novu dinamiku na biračkom mjestu.
U Republici Srpskoj birači će dobiti šest listića, a u Federaciji BiH sedam, od kojih svaki prati drugačija pravila. Za predsjednika i potpredsjednike Predsjedništva BiH, kao i za predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i predsjednika Federacije, glasanje ostaje u poznatom formatu, zaokruživanje ispred jednog kandidata.
Politike podijelila stručnjake
Mišljenja o tome šta nas čeka na dan glasanja oštro su podijeljena. Jedan tabor, predvođen pojedinim funkcionerima vladajuće strukture, tvrdi da je komplikovanost procesa neviđena u bh. praksi i da može prouzrokovati haos na biralištima. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ovaj proces opisao je kao svojevrstan “naučno-obrazovni poduhvat” za birače.
S druge strane, opozicija i dio analitičara tvrde suprotno. Politički analitičar Velizar Antić ocjenjuje da će broj nevažećih listića zapravo biti manji, jer su stranke uložile veliki napor u edukaciju biračkog tijela, a poruke o novom načinu glasanja prodrle su do ogromne većine onih koji namjeravaju izaći na birališta. Antić podsjeća i na to da je dio nevažećih glasova u prošlosti nastao namjernim falsifikovanjem, dodavanjem glasa kandidatu ili šaranjem listića od strane pojedinih biračkih odbora, što novi sistem s čitačima elektronski kontroliše i praktično onemogućava.
Zašto su novi sistem uveli
Reforme izbornog procesa uvedene su kao odgovor na višegodišnje pritužbe zbog manipulacija pri brojanju glasova i preferencijalne glasove. Elektronsko skeniranje i centralizovana obrada trebalo bi eliminisati prostor za namjernu grešku, ali istovremeno otvara mogućnost da birači koji nisu dobro upućeni u proceduru slučajno naprave nevažeće listiće.
Tek glasanje koje slijedi pokazaće čija su predviđanja bila bliže istini.
Ostavite komentar