Uticaj konzumerizma na ekonomiju

Ekonomija se danas zasniva na špekulacijama i počiva na informatičkim predviđanjima, a udaljena je od realnosti, odnosno vrše se predviđanja o tome da li će vrijednosti dionica rasti ili padati, te se  na osnovu toga vrši kupovima ili prodaja.

Sjedinjene Američke Države su razvile i primijenile sljedeće ekonomsko ponašanje: premalo štedjeti (undersaving) i trošiti previše (overspending), ¹   a što je posljedica uticaja konzumerizma prema kojem sreća pojedinca ovisi o dobrima koja posjeduje. Dakle, po vladajućem konzumerizmu sreća se mjeri samo po imetku, tj. njegovoj pretjeranoj kupovini i posjedovanju.

Prema biheviorističkim ekonomistima, većina ljudi u posjedstvu novca se ponaša tako što taj novac odmah izdaje za dionice, a što je svojevrsna vrsta kockanja. Upravo je to stanje svakodnevnice na berzama. Kupovina novih dionica predstavlja stimulans za štampanje novca, a pohlepa za novcem stvorila je nove strategije: neće biti gubitaka, niti rušenja dionica.

Ova pohlepa za ostvarivanjem što veće dobiti u kratkom roku odnosno tzv. „dioničarska vrijednost“ (share holder value), zasnovana je na ubjeđenju da će opće blagostanje neprekidno rasti ukoliko se država ne bude uplitala u te poslove. Upravo ovo je bilo uzorkom pada privatne štednje koja je otišla blizu minimuma, pa su porasle investicije u preduzeća gdje često ne postoji dobit, a sve radi pukih prognoza budućnosti. Kada padne vrijednost dionica onda dolazi do pada vrijednosti visoko kotiranih firmi, dolazi do pada privatne potrošnje, te međunarodne kompanije kao npr. avioprevoznici gube na svojoj vrijednosti. Što znači da ulaganjem u dionice određene firme npr. aviokompanije, u slučaju pada njene vrijednosti, smanjuje se i vrijednost dionica, što automatski vodi ka gubitku onoga ko je uložio u te dionice, jer nova vrijednost dionica je manja od one koja je plaćena. Svakako da su postojale šanse da se vrijednost tih dionica povećaju čime bi se bilo na dobitku. U tome se ogleda svojevrsno kockanje kome se ovi pojedinci izlažu. Ovakva pohlepa za lahkim sticanjem novca putem kupoprodaje dionica dovela je do ponašanja ispod lične časti, istine i dostojanstva: ²

• laže se davanjem netačnih informacija o stanju preduzeća (proizvodnog, trgovinskog, bankarskog),
• laže se u prikazu dobiti radi ostvarivanja viših berzanskih kurseva, npr. prikrivaju se isplate plata, ne prikazuju ih u računu dobiti i gubitaka, ili kada određene troškove izostave u finansijkim izvještajima firme,
• prikriva se u preduzeću koje se vlastite dionice kupuju natrag po nerealno visokim cijenama, kako bi se vještački tjerana visina cijena dionica ostvarila u daljoj prodaji. Tako slom kursa dionica postaje neizbježan,
• obznanjuje se prikrivanje statističkog BDP –a sa porastom navodne produktivnosti, kako bi se javnosti prikazivala slika stvarnog proizvodnog rasta; tako isto i preduzeća prikazom viših stopa rasta, prikrivaju padove dobiti, da bi određivali nove cijene „dobre dionice“,
• krade se, kada berzanski dioničari – prodavatelji dionica preporučuju kupovine dionica, iako se te dionice nalaze u padu, da bi oni zgrnuli milione, a njihovi kupci izgubili milijarde.

Sve ovo se dešava u visoko industrijalizovanim zemljama kao što je SAD, Evropa, Japan, Indonezija, Australija. Slabljenje privrede SAD –a radi deficita platnog bilansa koji je i dalje u porastu, negativno se odražava i na njegove partnere, naročito istočne, tj. azijske, kao i latino – američke. Problemi nastaju i povlasticama koje velike banke daju velikim firmama, a to se negativno odražava na srednja i mala preduzeća time što se ugrožava njihova likvidnost.

Obrada teksta:

Ahmed B.