Znaj – Allah ti se smilovao – da se za sedžde zaborava veže nekoliko pitanja:

Prvo pitanje

Kada klanjač izostavi nekoliko rek’ata i preda selam, svejedno bio to jedan, dva ili tri rek’ata, potom bude čvrsto ubijeđen nakon namaza da je izostavio te rek’ate, onda će klanjati izostavljene rek’ate i ovo je u slučaju kada nije dugo trajala pauza između selama i naklanjanih rek’ata, npr. da prođe manje od pet minuta27, nema veze ako je progovorio nakon selama, izašao iz mesdžida, okrenuo se leđima kibli i slično tome. U ovom slučaju sedžde zaborava bivaju nakon selama, zbog vjerodostojnog hadisa koji prenosi Ebu Hurejre radijellahu 'anhu da je Allahov poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem klanjao podne ili ikindiju, pa je predao selam nakon dva rek’ata, potom je došao do debla koje je stojalo u pravcu kible u mesdžidu pa se na njega naslonio, a ljudi koji su žurili su izašli iz mesdžida, pa je ustao Zul-jedejn i rekao: “Allahov poslaniče, ili se skratio namaz ili si zaboravio?” Pa je Allahov poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem pogledao lijevo-desno i upitao: “Šta kaže Zul-jedejn?” Rekoše: “Istinu je rekao, nisi klanjao više od dva rek’ata.” Pa je klanjao dva rek’ata i predao selam, potom izgovorio tekbir, potom učinio sedždu, potom izgovorio tekbri i podigao se, potom učinio tekbir i učinio sedždu potom izgovorio tekbir i podigao se. 28.

Međutim, ako se oduži pauza (npr. sjeti se nakon duže od pet minuta), onda će se namaz ponoviti ispočetka (prema jačem mišljenju) 29, dok Malik rahimehullah smatra da će upotpuniti namaz, ako nije izgubio abdest.

Ovo sve je u slučaju da klanjač sigurno zna nakon selama da je zaboravio klanjati ove rek’ate, ali ako bude sumnjao da li ih je izostavio, učenjaci se razilaze po pitanju toga šta treba uraditi, Nevevi je odabrao mišljenje da sumnja nema uticaj nakon selama30, dok skupina učenjaka smatra da sumnji nema uticaja u sljedećim slučajevima:

  1. Ako se sumnja pojavi nakon selama.
  2. Ako mu se ova sumnja često javlja.
  3. Ako je sumnja slaba, i bliža vesvesama.

Drugo pitanje

Ako izostavi jedan od ruknova namaza (npr. učini jednu sedždu i ustane na drugi rek’at, ili izostavi ruku’ ili se ne ispravi u potpunosti), potom se sjeti na rek’atu koji slijedi, imam Ahmed smatra da je u slučaju da je počeo sa učenjem, rek’at u kojem je izostvio rukn neispravan i da će rek’at koji je započeo staviti umjesto njega (tj. treba da klanja rek’at umjesto onoga koji je neispravan).

Međutim, ako se sjeti prije nego započne sa učenjem, onda će se vratiti na rukn koji je izostavio i gradit će na njemu ostatak namaza (u pogledu ovoga ima razilaženje kod šafi’ija).

Treće pitanje

Kada sumnja u pogledu broja rek’ata koje je klanjao, razlikuju se dva slučaja:

Prvi slučaj je da pri njemu bude pretežuća misao, pa kada bi sumnjao, primjera radi, da li je klanjao dva ili tri rek’ata, nekada preteže da je klanjao dva, a nekada da je klanjao tri rek’ata, onda u ovom slučaju radit će po onome što mu preteže od misli, potom će učiniti dvije sedžde nakon predaje selama.

Drugi slučaj je da mu je sumnja jednaka, tako da ne preteže ništa. U ovom slučaju će graditi na manjem broju rek’ata, pa ako bude sumnjao da li je klanjao dva ili tri, smatrat će da je klanjao dva, jer je to ono što je sigurno, a onda će učiniti dvije sedžde prije selama.

Četvrto pitanje

Ako izostavi neku od obaveznih radnji (vadžiba) u namazu, ne mora je uraditi, ali će učiniti sehvi-sedždu.

Peto pitanje

Ako klanjač izostavi neki od sunneta namaza, onda ne mora uraditi ništa, niti je obavezan uraditi sehvi-sedždu, niti se mora povratiti da bi to ponovio, a ako bi se povratio, onda Nevevi rahimehullah kaže da mu je namaz pokvaren, ako je to uradio namjerno, a svjestan je zabrane, međutim ako to uradi slučajno, ili iz neznanja, namaz mu neće biti pokvaren.31

Šesto pitanje

Ako klanjač nešto zaboravi na mjestima koja nisu spomenuta prethodno, npr. sjedne kada treba stojati nakon prvog ili trećeg rek’ata, misleći da je to mjesto tešehhuda, ili da glasno uči kad treba u sebi, ili obratno, ili klanja pet rek’ata ili poveća broj sedždi, za sve ovo je propisana sehvi-sedžda, a učenjaci se razilaze u pogledu toga da li čini sedždu prije ili poslije predaje selama. U pogledu te stvari postoji širina zbog činjenice da nije došao šerijatski tekst koji određuje mjesto sehvi-sedžde u ovom slučaju.

Mjesta za koja je sehvi-sedžda došla prije predaje selama su:

  1. Kada sumnja u broj rek’ata koji je klanjao.
  2. Kada izostavi prvo sjedenje iz zaborava.

A mjesta kada je sehvi-sedžda poslije selama su:

  1. Kada preda selam prije nego upotpuni namaz, a izostavio je neke rek’ate.
  2. Ako doda rek’at na namaz, a u pogledu ovoga se učenjaci razilaze da li predaje prije ili nakon predaje selama, tako da je i ovdje stvar široka. 32.
  3. Kada istražuje koliko je rek’ata klanjao i klanja po onome što mu preteže.
  4. Mimo ovoga, klanjaču je ostavljeno na izbor, da li će učiniti sedždu prije ili poslije predaje selama, jer nije došlo u pogledu toga nikakvo ograničenje.

Sedmo pitanje

Kada se učini nešto od zabranjenih radnji u namazu

  1. Ako ove zabranjene radnje budu od onih čije namjerno vršenje ne kvari namaz, kao što je pogled u nešto što odvlači pažnju, dizanje pogleda u nebo, zasukivanje rukava, češljanje kose, uklanjanje kamenčića, zijevanje, igranje sa bradom, nosom i slično… ako ovako nešto uradi iz zaborava, ne treba ništa uraditi.
  2. Međutim, ako ove zabranjene stvari budu od onih čije namjerno vršenje kvari namaz, kao što je govor, dodatni ruku’ ili sedžda, ako išta od toga uradi iz zaborava, onda će učiniti sehvi-sedždu.

Osmo pitanje

U vezi prvog tešehhuda

  1. Ako klanjač izostavi prvi tešehhud iz zaborava, pa se ispravi ustajući, nastavit će sa namazom i učiniti dvije sedžde prije selama i nije mu dozvoljeno da se povrati na sjedenje, a ako bi se povratio nakon što je u potpunosti ustao, namaz bi mu bio pokvaren, i ovo je mišljenje većine učenjaka.
    Međutim, ako bi se sjetio u toku kretanja i prije nego se uspravi, vratit će se na sjedenje i obaviti tešehhud i ne mora učiniti sedžde sehve.
    Kaže Nevevi rahimehullah: “Ako bi se vratio namjerno, znajući da je to zabranjeno, namaz bi mu bio pokvaren, a ako bi se vratio iz zaborava, ne bi bio pokvaren, i obaveza mu je ustati kada se sjeti i učiniti sehvi sedžde”33 Ako bi se vratio ne znajući da to kvari namaz, učenjaci se razilaze po pitanju toga da li mu je namaz pokvaren ili nije, a jače je mišljenje da nije, sve dok on ne zna za to.
  2. Ako imam izostavi prvi tešehhud i ispravi se, obaveza je onima koji ga slijede da ga slijede, makar ga upozoravali tesbihom, zbog toga što je pouzdano došlo da je Allahov poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem pokazao rukom da ustanu kada su izgovorili tesbih34, i tada nije dopušteno muktediji da zaostaje za imamom kako bi završio sa tešehhudom, a kada bi tako učinio, namaz bi mu bio pokvaren.
  3. Ako bi muktedija ustao sa imamom, pa se imam vratio na tešehhud, nije dopušteno muktediji da se vrati, nego mora namjeravati istupanje iz namaza, a namaz završiti sam, a ako bi se vratio sa imamom znajući da je to zabranjeno, namaz bi mu bio pokvaren, međutim ako bi se vratio iz zaborava ili ne znajući propis, namaz mu ne bi bio pokvaren.
  4. Ako bi muktedija sjeo, pa se imam ispravio, potom vratio, morao bi i on ustati, jer mu je stajanje bilo obavezno onda kada je ustao imam. 35
  5. Ovo sve važi za slučaj kada ustaje imam, a ako ne ustane, kaže Ibn Kudame: “Ako bi ga oni upozoravali tesbihom prije nego on ustane, tj. prije nego se ispravi u potpunosti, a on se ne vrati, oni će završiti tešehhud sami i neće ga slijediti u njegovom ostavljanju, jer je on izostavio obaveznu radnju (vadžib), koju je bio dužan uraditi.”36

Šta je mudrost u sedždama zaborava?

Mudrost u propisivanju sedžde zaborava je da onda kada njegov namaz bude u stvarnosti pet rek’ata, dvije sedžde će služiti svrsi dodatnog rek’ata, pa će namaz učiniti parnim (tj. ukupan broj rek’ata će biti paran), a ako namaz bude u stvarnosti potpun i nije na njega ništa dodato, dvije sedžde služe da napakoste šejtanu, jer šejtan cilja svojim šaputanjem da čovjeka udalji od sedžde Allahu, pa kada zaborav bude prouzrokovan time, onda sedžde služe da ga rasrde, i podrobno razlikovanje od njegove namjere, pa mu to neće povećati ništa osim patnje.

Napomene37

  1. Kada klanjač ustane sa zadnjeg tešehhuda na dodatni rek’at, vratit će se kada se sjeti i nije mu dopušteno da nastavi sa dodatnim rek’atom.
    Primjer toga je da čovjek ustane na peti rek’at, a onda se sjeti tokom učenja, ili ruku’a, da je na petom rek’atu. U tom slučaju će se odmah vratiti na sjedenje i uraditi tešehhud, a na kraju namaza će učiniti sedžde sehve, a ako bi nastavio znajući da je dodao na namaz, namaz bi mu bio pokvaren.
  2. Ako sjedne na mjestu kada treba stojati, npr. sjedne nakon prvog ili trećeg rek’ata misleći da je to mjesto tešehhuda, ustat će kad se sjeti, upotpunit će namaz i učiniti sedžde sehve.
  3. Ako mu bude obaveza učiniti sedžde sehve, pa zaboravi da ih učini, a onda se sjeti nakon namaza, učinit će ih tada, svejedno da li progovorio nakon namaza ili ne, iako neki učenjaci smatraju da će ih učiniti onda ako ne bude vremenska razlika između njegovog sjećanja i namaza velika, a ako bude onda kažu da neće učiniti, ali se razilaze u pogledu toga da li mu je namaz u tom slučaju pokvaren ili ne.Jače mišljenje je, a Allah najbolje zna, da će učiniti sedžde sehve kad god se sjeti, makar prošlo i duže vremena, i da mu je namaz ispravan.
  4. Poslije sedždi sehve nema tešehhuda, a rivajet u kojem se spominje tešehhud je šazz – izniman, kao što na to ukazuje hafiz Ibn Hadžer rahimehullah.
  5. Ako zaboravi učiniti više radnji u namazu, Ibn Kudame u “Mugniju” odabire mišljenje da su mu dovoljne samo dvije sedžde, svejedno da li je zaborav iste vrste ili različite.
  6. Muktedija ne treba činiti sedžde sehve, ako zaboravi nešto uraditi dok prati imama, osim ako imam nešto ne zaboravi, onda ga slijedi i čini sedžde sa njime.
    Ako muktedija pristigne na namaz, a imam nešto zaboravi, svejedno bio njegov zaborav u onome što muktedija nije klanjao za njime ili onda kada je klanjao, onda će učiniti sedžde sehve sa imamom, svejedno bile njegove sedžde prije ili poslije selama, a ako muktedija zaboravi nešto dok klanja sam nakon imama, onda će učiniti sedžde sehve, a ako ustane da upotpuni što je propustio, a njegov imam učini sedžde sehve, njegov propis je kao onoga koji je ustao na mjestu prvog tešehhuda: ako imam učini sedždu prije nego se on podigne, mora se vratiti, a ako se uspravi, neće se vratiti, nego će učiniti sedžde sehve nakon upotpunjenja svog namaza.
  7. Kada muktedija preda selam misleći da je imam predao selam, potom shvati da imam nije predao selam, vratit će se kako bi slijedio imama, potom će predati selam sa njime i nema potrebe činiti sedžde sehve.
  8. Kaže Nevevi rahimehullah: “Ako bi bio siguran – tj. muktedija – na tešehhudu da je izostavio ruku’ ili učenje Fatihe u nekom rek’atu iz zaborava, kada imam preda selam, obaveza mu je da klanja rek’at i neće učiniti sedždu sehve, jer je zaboravio dok je bio predvođen.”38
  9. Ako izostavi sedždu, a zaboravi mjesto gdje ju je izostavio, morat će klanjati čitav rek’at, jer je moguće da ova sedžda nije bila na rek’atu koji nije posljednji, pa mu je obaveza ponoviti rek’at.
  10. A ako bi zaboravio drugu sedždu posljednjeg rek’ata potom predao selam, šaf’ije smatraj da treba da je pridoda, tj. da učini sedždu, potom tešehhud, potom učini sedžde sehve, a Ahmed i Lejs ibn Sa’d smatraju da treba da naklanja čitav rek’at, a Allah najbolje zna.
  11. Ako bi imam ustao na peti rek’at, muktedija ga neće slijediti jer je muktedija sigurno upotpunio svoj namaz.

Ako je muktedija pristigao na namaz zakasnivši jedan rek’at, ili sumnja da li je uradio neki od ruknova, a imam ustane na peti rek’at, da li mu je tada dopušteno da slijedi imama, smatrajući da je ovo rek’at koji treba da naklanja?

Kaže Nevevi rahimehullah: “Nije dopušteno onome ko je zakasnio na namaz da slijedi imama u tome, jer mi znamo da se on, tj. ovaj peti rek’at, njemu ne računa i da je on greška.”39

Skraćeno iz knjige “Temamul-minne fi fikhil-kitabi ve sahihis-sunne” od šejha Adila Azzazija, Allah ga nagradio, za onoga ko želi da se vrati dokazima i vaganjima između mišljenja.

Preuzeto sa blagim skraćenjem sa: http://www.alukah.net/sharia/0/51881/