Pitanje

Da li je prihvatljivo koristiti slabe hadise u tefsiru (tumačenju Kur'ana)? Šta to predstavlja i da li su ti hadisi vjerodostojni po tefsiru?

Odgovor

Sva zahvala pripada Allahu Gospodaru svjetova, svjedočim da nema niko dostojan obožavanja mimo Allaha, i da je Muhammed sallallahu 'alejhi ve sellem Njegov rob i poslanik.

Ukratko, učenjaci hadisa daju veliku pažnju istraživanju vjerodostojnosti hadisa koji se pripisuju Allahovom Poslaniku sallallahu 'alejhi ve sellem, njihovih seneda (lanaca prenosilaca) i povjerljivosti samih prenosilaca i njihove pažnje prilikom prenošenja od ashaba i tabi'ina.

Isto se odnosi i na merfu'u predaje1. Učenjaci hadisa su strogi prilikom ocjena vjerodostojnosti, seneda i samih ravija (prenosilaca). Muhadisi (učenjaci hadisa) su strožiji po pitanju merfu’ predaja koje se vezuju za dozvoljene i zabranjene stvari iz kojih se izvode propisi halala i harama, dok su manje strogi po pitanju predaja koje se vezuju za za tefsir, biografije i teme za omekšavanje srca. Manje su strogi po pitanju njihovih seneda i prenosilaca, i može se desiti da prenesu hadis ili da rade po njemu u tematikama tefsira sve dok nije izmišljen ili lažan.

Činjenica da se slab hadis može prihvatiti u tefsiru ne znači da će se vjerodostojno pripisati Allahovom Poslaniku sallallahu 'alejhi ve sellem , ili da je obavezan rad po tim hadisima u svim prilikama.

Takođe, slab lanac prenosilaca ne znači ni da ćemo u svim prilikama automatski odbiti ove predaje i zapostaviti ono na što one ukazuju. Međutim, ipak se mogu odbiti radi drugih razloga poput kontradiktornosti naspram druge vjerodostojne predaje ili slično.

Generalno, merfu'u predaje u oblasti tefsira su dosta rjeđe naspram drugih islamskih nauka.

Slabe predaje koje se spominju u djelima tefsira su najčešće vezane za govor ashaba i tabi'ina. Pogrešno je koristiti isti kriterij prilikom ocjenjivanja ovih predaja i merfu'u predaja koje se vežu za halal i haram, i to nije nešto što su radili predvodnici učenjaka tefsira ili hadisa. Dovoljno je da se osvrnemo na metodu jednog od vodećih imama tefsira Et-Taberija rahimehullah , i kako on nije odbijao predaje ashaba i tabi'ina samo radi slabosti lanca prenosilaca.

Bitna napomena u vezi ovakvog pristupa kritici slabih predaja u ovim poljima islamske nauke po riječima El-Bejhekija rahimehullah:
”Učenjaci tefsira su manje strogi po pitanju predaja iz ove oblasti jer se njihovo tumačenje Kur'ana vezuje na upotrebu i prihvatljivo korištenje arapskog jezika, tako da su odabrali ovakav pristup sakupljanja bitnih predaja i pomirivanja između njih po ovom pitanju…”2

Ovo znači da je tumačenje Kur'ana objašnjavanje značenja riječi u Kur'anu i da je odlučni faktor po ovom pitanju ispravno korištenje jezika koje se bazira na arapskoj literaturi i jeziku Arapa jer je Kur'an objavljen na arapskom jeziku, i da prepoznavanje tačnog značenja Kur'anskog ajeta ne ovisi o vjerodostojnosti lanca prenosilaca određenih predaja.

Dr. Musa'id Et-Tajar komentarišući ove riječi El-Bejhekija kaže: ”Tefsir ima svoje zasebne standarde i kriterije koji su različiti od discipline kritike i ocjenjivanja prenosilaca (Džerh ve ta'dil). Tefsir se vezuje za objašnjavanje Kur'anskih riječi i nema povezanosti sa vjerodostojnošću lanaca prenosilaca. Tako da se optimalan način provjere vjerodostojnosti nekog tumačenja Kur'anskog ajeta bazira na provjeri prenesenog značenja u različitom kontekstu i ispravnom korištenju arapskog jezika i uobičajnom korištenju jezika i tehnika prisutnih u Kur'anu i sunnetu…”

Za više informacija može se osvrnuti na djela ”Kejfijjetu-t-te'amul me'a senedi-t-tefsiri” od dr. Musaida Et-Tajara i ”Esanidu-t-tefsir” od Abdul-Aziza Et-Tarifija koje se besplatno mogu naći na internetu (arapski jezik).

A Allah najbolje zna.