EkonomijaRazno

Kamatarenje kao zanat (prvi dio)

Ovo je . dio od 3 u serijalu Kamatarenje kao zanat

Kamatni kredit se smatra jednim od najznačajnijih bankarskih alatki. On svoje porijeklo vodi od prošlosti kada banke nisu ni postojale, ali su postojali određeni vidovi institucija koje su preteče modernih banaka.
Vremenom, krediti počinju da se unapređuju, vezano za procedure dobivanja kredita, namjenu, način vraćanje kredita, zaštita od rizika itd. Države su pozajmljivale novac za ratove, obnavljajući ratom razorene privrede, za izgradnju kapitalne infrastrukture te infrastrukturne projekte. Ciljevi pojedinaca pri pozajmljivanju sredstava su bili privatni privredni projekti ili neka lična potrošna dobra. 1
Historijski gledano, u početku se kredit davao naturalno, u robama, dok razvojem robno – novčanih odnosa on dobiva svoj ekonomski karakter. Uglavnom se radilo o zelenaškim zajmovima kojima su se kupovale razne robe ili izmirivali troškovi. U današnjim uslovima kapitalizma, kredit je isključivo izražen u novcu.
Govoreći ekonomskim terminima, kredit je dužničko – povjerilački odnos gdje jedna strana, odnosno davalac zajma (baka, zajmodavac) ustupa pravo korištenja novčanih sredstava drugoj strani (dužniku, zajmoprimcu) na određeno ugovoreno vrijeme i pod ugovorenim uslovima (vraćanje, kamata isl.). Jedna od stvari koja se podrazumijeva kod uzimanja kredita jeste postojanje povjerenja prema dužniku, što je ustvari garant za davaoca kredita da će kredit biti vraćen.
Kredit se razvio iz ugovora o zajmu, kada su pojedinci usljed povećane proizvodnje bili u stanju da dio robe akumuliraju pa da je koriste za trampu ili za davanje zajma. Vremenom, kada trampa nije mogla više da prati društvenu podjelu rada, i kada se pojavio novac kao univrezalno sredstvo razmjene, dolazi do pojave kredita.

Dakle, danas je kredit zapravo kao roba koja ima svoju cijenu i tržište. Upravo tu je pošast zelenaštva dobila svoju kulminaciju, a kamatarenje se postavilo kao nužnost iza koje stoji država i zakon, a kojom se ustvari porobljavaju siromašni, pa čak i radnička klasa. Šta više, države i narodi!
S druge strane, zajmodavci putem kamatarenja kao vida zanata(!) i profesije ostvaruju svoje materijalne interese, vode mega projekte, revolucije i ratove, potčinjavaju sebi ostale na globalnom nivou.
Sve je počelo od prostog zelenaštva: uzajmim ti 10, vratiš mi 15.

يَٰٓأَيُّهَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُوا۟ لَا تَأْكُلُوا۟ ٱلرِّبَوٰٓا۟ أَضْعَٰفًا مُّضَٰعَفَةً وَٱتَّقُوا۟ ٱللَّهَ لَعَلَّكُمْ تُفْلِحُونَ ١٣٠

130 O vjernici, bezdušni zelenaši ne budite, i Allaha se bojte, jer ćete tako postići ono što želite,

Alu-Imran, 130

Obradio: Ahmed B.