Trenutno stanje i budućnost dolara (II dio)

  • Facebook
Share on Facebook3

Historijski gledano na valutne
pozicije velikih zemalja u međunarodnoj razmjeni, Velika Britanija je od 1870.
do Prvog svjetskog rata imala vodeću poziciju, a nakon toga postaje neto
dužnikom, a SAD postaje neto kreditor u međunarodnoj razmjeni. Od 1940. dolar je
zauzeo prvo mjesto u rezervnim valutama. Danas su SAD postale neto dužnik,
slično Velikoj Britaniji poslije Prvog sjetskog rata, a Kina je zauzela mjesto najvećeg
sjetskog kreditora, jer je najveći svjetski izvoznik roba. Kina smanjuje
restrikcije na ulaz i izlaz novca, gradi svoju valutu da bude konvertibilna za
takve transakcije, nastavlja domaće finansijske reforme i pravi svoje tržište
sve likvidnijim (ispunjava svoje obaveze na vrijeme). Kina i Rusija su
dogovorile da povećaju upotrebu svojih valuta u bilateralnoj trgovini.
Bilateralnim sporazumima uređuju se
različiti međusobni odnosi država, od trgovinskih do pitanja prava osoba,
državljanstva, priznavanja diploma, slobodnog prometa, malograničnog prometa,
granica i dr. To je saradnja između dvije
države na osnovu njihove saglasnosti i u okvirima normi međunarodnog prava.
 
Kina ipak preferira upravljanje kursom svoje razmjene sa dolarom da bi
spriječila precjenjivanje juana (kineska nacionalna valuta) i da bi održavala i
unaprijedila svoj izvozni rast. U tom smislu Kina podržava da se njene robe
koje su izražene u dolarima, ne precjenjuju, kako se plasman kineske robe na
svjetsko tržište ne bi otežao. Klizanje dolara (padanje) će se nastaviti i
ubuduće ukoliko SAD vlada ne uvede štednju (naročito na polju vojnih i svemirskih istraživanja) i smanji tekući budžetski deficit. Inače se može
desiti da se smanjuje tražnja za dolarom i da dolar izgubi status rezervne
valute u međunarodnoj razmjeni roba i usluga.

 
Atraktivnost američkog dolara se zasnivala na uspješnoj ekonomiji SAD-a i
tako je stekao status svjetskog utočišta za međunarodne investitore. Svijet je
zavisio od dolara, a svjetska trgovina je cijene mnogih proizvoda iskazivala u
dolarima. Kina je ranjiva na promjene dolara, jer drži oko 70% od 1,9 triliona
dolara kao rezervu. Zato Kina smanjuje nabavke US –
dolara u 2009. Ipak, ovi napori da se oslobode zaliha u dolarima, izazvat će
rizičan kolaps na vrijednost dolara. Marta 2009. godine službenici Narodne
banke Kine izjasnili su se da slab dolar vodi u globalnu
ekonomsku krizu, te da treba biti zamijenjen. Ovo su podržali Rusija, Brazil i
Indija. U julu 2009. godine Rusija je proglasila da dolar nije više osnovna
rezervna valuta. Umjesto da dolar zamijeni eurom u svojim rezervama dolara,
napuštene su investicije u dolarskoj imovini. Euro je druga najznačajnija
rezervna valuta i zaostaje za dolarom, slijedi britanska funta, japanski jen i
švajcarski franak.

 
Rezervna valuta, kao standardna valuta, služi kao posrednik, obračunska
jedinica i zaliha valute. Centralne banke preferiraju upotrebu rezervne valute
kada rade intervencije u razmjeni sa inostranstvom, ovo je pokriće nepoželjnih
fluktuacija (promjene) u važećoj valuti zemlje, koje uzrokuje ulaz i izlaz
kapitala. Poslije drugog svjetskog rata povećala se uloga dolara kao prvorazredne
svjetske valute, jer je obračun nacionalnih valuta drugih država bio lakši i
jeftiniji nego bilo koje druge valute. Tako se dolar učvrstio kao
najpouzdanija valuta, kao stubna valuta.

Da li se može dolar promovisati kao stabilno sredstvo u međunarodnoj krizi valuta?

Centralne banke država bi mogle održavati povjerenje u dolar, kao rezervnu
valutu, ako bi SAD mogle održati svoje učešće u svjetskoj razmjeni i
proizvodnim potencijalima i ako bi se učvrstila makroekonomska i politička (a
posebno cjenovna) stabilnost dolara. Stabilnost dolara ubuduće će zavisiti od
mogućnosti SAD-a da vrši povrat dugova, održava sigurnost, sigurne političke
institucije, likvidnost i veliko povjerenje finansijskih ekspretiza. Međutim
pad dolarske vrijednosti u razmjeni dovodi do pada povjerenja u dolarsku
poziciju rezervne valute, ali i do pada SAD imovine, koja se drži kao
međunarodno učešće u rezervama. Stalni trgovinski deficit (dug) SAD-a vodi tome
da SAD mora finansirati taj deficit novom emisijom dolara što vodi padu
vrijednosti dolara. SAD ne mogu ostvariti povećanje trgovinskih viškova
(pozitivnog trgovinskog rezultata) da bi pokrivala finansijskom emisijom
(izdavanjem/štampanjem) dolara svoj trgovinski deficit. Banke stvaraju ropstvo
u americi na osnovu kreditnih kartica, ličnih zajmova i dugoročnih kredita sa
hipotekom. Tako Amerikanci žive životom iznad svojih stvarnih mogućnosti, što
je rezultat zaduživanja koja su skoro nemoguća za otplatiti. SAD je postala
najveći svjetski potrošač, odnosno troši više nego što proizvodi, a to
ostvaruje dodatnim uvozom iz drugih zemalja. Tako usljed gubitka primanja
(zaposlenja), dolazi do gubitka hipoteka uzetih kod banaka, a to vodi povećanju
nezaposlenosti, te stvara veliki broj ljudi bez stalnog boravka (beskućnici).

(Autor: AhmedB)

 

Share on Facebook3