Temelji mudrosti o uređenju svijeta (zaključna riječ)

  • Facebook
Navigacija serijalom<< Temelji mudrosti o uređenju svijeta (četvrti temelj)
Share on Facebook0

Nizam ul alem
Temelji mudrosti o uređenju svijeta
Hasan Ćafi Prušćak (Al-Ahisari)

Zaključna riječ o miru i ugovoru.

U Kur'anu stoji:   >>  Mir je bolji << (od neprijateljstva). Rat je potištenost i jad, a mir sloboda i veselje.

Kaj Chusrev veli : >>Najveća je pogreška zaratiti na onoga koji traži mir.<<

Ardišir Babek veli : >>  Neću upotrijebiti sablje proti bintovniku, gdje je dovoljan štap, niti na neprijatelja navaliti oružjem, ako bude koristila pomirljiva riječ. <<

Kažu da se sa mirom čuva imetak i poduljuje (odgađa) smrtni čas.

U Kur'anu stoji : >> Zaista će se za (sklopljeni) ugovor odgovarati << (na sudnjem danu).

Hadis veli : >> Petero za petero: narod,koji prekrši ugovor,Bog ga podjarmi neprijatelju; narod, koji sudi proti božijoj odredbi, osiromaši; u narodu, kad se raširi prostitucija, zavlada pomor;  narodu, koji krivo mjeri, ne niče žito i prijeti mu glad; narodu, koji ne daje zećata, ne pada kiša.<<

Ovo je kraj knjige, a Bog najbolje znade, što je pravo. Toliko je dosta onome, koji misli svojom glavom, a riječima (mudrim) nema kraja.

O ti, koji sve znaš, što se traži, tražimo od tebe, da nas spasiš od brige i jada. Spasi nas od muka, smiluj se svojim robovima i spasi nas od bijede! Bože naš, oprosti nam grijehe i prestupke u djelima, daj nam ustrajnost (u boju) i pobjedu nad narodom, koji te ne priznaje.

 Napomena

 Za podlogu teksta i prevoda uzeo sam rukopis, koji se nalazi u mojoj bibioteci i to s razlogom, jer je najstariji rukopis, što  mi je do danas poznat.  Prepisao ga je – po svoj prilici učenik autorov Hamza b. Ibrahim iz Prušća 1013. (1604.) ; dakle sedam godina iza izdanja – dosta razgovijetnim nesijom.

Osim toga imao sam pri ruci još tri rukopisa i to : jedan iz moje biblioteke pisan 1098. (1686.) rukom Omer ef. iz Kostajnice, koji je tada bio kadija u Sanskom Mostu, i dva iz muzejske biblioteke, koji se nalazi pod brojevima 783. i 905. U oba fale imena prepisivača i datumi prepisa, ali izgledaju, da su dosta stari.

Pertsch u  >>Verzeichnis der türkich Handshriften der königlichen Bibliothek zu Berlin<< veli, da imade rukopisa >>Nizam ul alema << u bibliotekama u Leipzigu, Dresdenu i Beču i da ga je Gracin de Tassy u reviji  >>Journal Asiatie<< preveo na francuski jezik (IV. 213. – 226, i 283. – 290. )

Turski spisatelj Tevfik u novini  >> Asr << priredio je prevod >>Niz. Al.<< u turskom jeziku, što je poslije odštampano kao posebna knjižica 1278. (1861.).

Ćafin turski prevod izdan je litografijom po svoj prilici u Sarajevu za vezirovanja Topal Osman paše (1860. – 1868.). Oba izdanja spomenutih prevoda velika su rijetkost u knjižarskom svijetu.

Koliko mi je poznato, arapski tekst još nikada nije štampan. Stoga neće biti na odmet, ako se ovdje sa prevodom štampa, nego će dobro doći svima onima, koji uče arapski jezik, kao zgodna lektira. Imajući to pred očima nastojao sam, da po mogućnosti udesim prevod vjeran orginalu, makar običnom čitatelju i krivo bilo.

Navigacija serijalom<< Temelji mudrosti o uređenju svijeta (četvrti temelj)
Share on Facebook0