Autor: Mirza Nurković

Upropastili su svoje znanje

Ibn El-Dževzi u svojoj knjizi ”صيد الخاطر” kaže: ”Upoznao sam mnoge učenjaka čije je stanje i količina znanja bila veoma različita. Našao sam da je najkorisniji od njih bio onaj koji je radio po svom znanju makar drugi bili i učeniji od njega. Vidio sam ljude od učenih koji su pamtili hadise i znali predaje ali bi dozvoljavali trač pod plaštom džerhu-ta'adila (kritika na prenosioca predaje) a znali su da i naplaćuju prenošenje znanja hadisa. Također žurili bi da odgovore na postavljena pitanja makar ih to dovodilo da pogriješe bojeći se da ne izgube status u očima ljudi. Upoznao sam AbdulVehaba El-Enmatija (عبد الوهاب الأنماطي) a on je bio na onome na čemu su bili selefi. Na njegovim okupljanjima se nije čuo trač i nikada nije tražio platu za saslušavanje i prenošenje hadisa. Ako bi mu pročitao neku predaju koja omekšava srca on bi žestoko plakao. To mi je uticala na srce i izgrađivalo ga još više a bio sam veoma mlad u to vrijeme. Bio je poput učenjaka čije opise čitamo iz starih tekstova …

Kada je bolje da se ne oprosti

Allah u Kur'anu kaže: Riječi ”A onoga koji oprosti i izmiri se…” znače samo ukoliko je taj oprost ujedno i reforma odnosno promjena na bolje. Ovo se uzima kao osnova u svim primjerima gdje se spominje oprost (العفو). Uistinu osnovno je da oprost sadrži i promjenu na bolje odnosno reformu jer oprost bez ikakve promjene nema koristi niti je to pohvalan oprost. Primjer, ako osoba zgriješi prema drugoj a poznat je po zloćudnosti i nepravdi prema drugima onda nije u korist promjene da mu se oprosti jer će mu to pomoći da i dalje nastavi istim zlim putem. Međutim ako čovjek ćovjek učini nepravdu drugom a poznat je po blagosti ali je u trenutku slabosti nekome učinio nepravdu onda je reformatorski da mu se i oprosti. Slično je i u saobraćajnoj nesreći, ako je osoba poznata po neopreznoj i divljoj vožnji, ne pazi na pravila saobraćaja i na sigurnost drugih. Ukoliko ga odgovorni poštede i puste, ovakav oprost nije u korist društva nego je korisnije da se takav prikladno kazni i da naplati štetu. Iz …

Griješi sad, pokaj se kasnije – spletkarenje protiv Allaha

Ustrajnost u griješenju. Osoba može da čini mali grijeh ali ustrajati u njemu. I kako ulema kaže – da onaj ko ustraje na malim grijesima čini veliki grijeh. Kada se mali grijeh radi ustrajno on postaje velikim grijehom. Ez-Zehebi  pri spominjanju nekih od ružnih završetaka navodi primjer čovjeka koji je bio opsjednut igrom šaha, pa kada je došao na smrtnu postelju tražili su od njega da izgovori šehadet, međutim on nije mogao da ga izgovori, i par trenutaka prije smrti počeo je da izgovara: ”šah-mat, šah-mat, šah-mat” sve dok nije umro, jer je u mislima razmišljao o šahu. Ez-Zehebi spominje još jedan slučaj gdje je čovjek bio pred smrt i kada su mu došli i savjetovali ga da izgovori šehadet on je rekao: dajte mi flašu, hamr, alkohol. On je bio opsjednut alkoholom pa mu je to i bila zadnja misao pred smrt. Er-Rabia bint Sabura spominje slučaj smrti jednog čovjeka, koji je radio u divanu kao blagajnik, uvjek se bavio brojevima. Prije nego što će ovaj čovjek preseliti, došli su mu ljudi i navodili …

Koliko…?

Prenosi se da je Vehb Ibn Munebih rekao: ”Upitao je jedan učenjak drugoga koji je bio bolji od njega u znanju, ”Koliko da izgradim?” ovaj mu odgovori: ”onoliko koliko će te zaštititi od sunca i kiše.” Zatim upita: ”Koliko hrane da jedem?” odgovori mu: ”Više od onoga što te ostavlja gladnim a manje od onoga što te čini sitim.” zatim upita: ”Koliko da odjeće nosim?” Ovaj mu odgovori: ”Onoliko koliko je Mesih nosio.” Upita zatim: ”Koliko da se smijem?” odgovori mu: ”Onoliko da se pokaže na tvome licu ali da se ne čuje u tvom glasu.” Nastavi dalje: ”Koliko da plačem?” On mu odgovori: ”Nikad se nemoj umoriti od plača iz straha od Allaha.” ”A koliko da sakrijem od svojih djela?” Odgovori mu: ”Dok ljudi ne pomisle da nisi uradio dobrog djela.”, ”A koliko da pokažem?” On odgovori: ”Onoliko koliko će navesti mudre da prate tvoj primjer ali spriječiti druge ljude da pričaju o tebi.” Vehb je rekao: ”Sve ima dvije strane i sredinu. Ako uhvatiš jedan kraj drugi će pasti ali ako uhvatiš sredinu …

Noć je dan za one mudre

Ebu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik rekao: “‏ يَنْزِلُ رَبُّنَا تَبَارَكَ وَتَعَالَى كُلَّ لَيْلَةٍ إِلَى السَّمَاءِ الدُّنْيَا حِينَ يَبْقَى ثُلُثُ اللَّيْلِ الآخِرُ يَقُولُ مَنْ يَدْعُونِي فَأَسْتَجِيبَ لَهُ مَنْ يَسْأَلُنِي فَأُعْطِيَهُ مَنْ يَسْتَغْفِرُنِي فَأَغْفِرَ لَهُ ‏”‏‏.‏ ’Allah silazi u zadnjoj trećini noći na nebo najbliže dunjaluku (zemlji) i pita: Ko ima da Me moli, pa da mu odgovorim? Ko ima da traži od Mene (dovom), pa da mu dam? Ko ima da moli za oprost, pa da mu oprostim?’ Rečeno je (za iskorištavanje noćnog vremena) وبادر الليل بما تشتهي *** فإنما الليل نهار الأريب ”Iskoristi koliko možeš noći za svoje želje, jer noć je dan za one mudre.” Ebu Hilal El-Askari je rekao: وساهر الليل في الحاجات نائمُهُ *** وواهب المال عند المَحْل كاسِبُهُ “Onaj ko ostane budan noću radi neke potrebe je ustvari odmoren, onaj koji iskoristi pare za dobro ih ustvari i dobiva.” El Fak'asi El.Hamasi je rekao: كأنك لم تسبق من الدهر ليلة *** إذا أنت أدركت الذي كنت تطلب “Bit će kao da nisi izgubio niti jednu noć, ako na kraju …

Nekba – Osnivanje Izraela

Jedan od najvažnijih događaja iz bliske islamske historije je bez sumnje arapsko-izraelski sukob. Ovaj sukob je višeslojan, kompleksan i jedan od najproblematičnijih pitanja za današnje međunarodne odnose. Jedan dio ovog problema se odnosi na problem sa izbjeglicama koji je počeo 1948. sa osnivanjem izraelske države. Preko 700 000 palestinaca su postali izbjeglice još te godine. Taj događaj je nazvan ”Nekba” (نكبة) što na arapskom jeziku znači katastrofa. Pozadina sukoba novi nacionalni pokret je rođen u Evropi. Cionizam kao politički pokret koji propagira osnivanje jevreske države. Mnogi jevreji su vjerovali da je postojanje njihove vlastite države neophodno u sukobljavanju sa diskriminacijom i tlačenjem koje su preživljavali u Evropi kroz prošla stoljeća. Nakon debate gdje da stvore svoju novu državu, prvi cionistički kongres 1897. odlučuje da ta država bude na područiju Palestine koja je tada bila dio Otomanskog carstva. Sultan-halifa tadašnjeg carstva Abdulhamid II je to odbio nakon što mu je ponuđeno 150 miliona britanskih funti koje mu je ponudio Theodor Herzl, osnivač cionističkog pokreta, u zamjenu za vlasništvo nad Palestinom. Vrata će se ipak otvoriti cionistima, …

Civilne žrtve i priča o terorizmu

Djevojčica od 8 godina je pogođena u vrat i ostavljena da iskrvari na ulici. Blizu nje trudnica zajedno sa nerođenim djetetom umire nakon što je upucana u stomak. Samo tri žrtve od trideset civila ubijenih u napadu američke SEAL jedinice u mjestu El-Ghajil u Jemenu. U isto vrijeme glasnogovornik Bjele kuće Sean Spicer tvrdi da je napad bio veoma dobro isplaniran i izvršen. U Siriji 50 drugih civila slično završavaju nakon što Amerika bombarduje El-Jinu. Takođe žene i djeca stradaju pri uništenju obližnjeg skloništa unutar škole u Mensuri. U Mosulu preko 100 civila su zapaljeni i zdrobljeni prilikom žestokog bombardiranja ujedinjene američke koalicije uprkos sigurnosti koju je obećala iračka vlada. Dok se žrtve zapisuju i tijela skupljaju nastavlja se jezivi trend američkih vojnih akcija. U roku od nekoliko mjeseci civili u ratom razorenom Iraku, Siriji i Jemenu svjedoče rastu civilnih ubistava koje čine američke i koalicione sile, dodajući već dovoljno smrtonosnu situaciju u tim područijima. Dok se neki fokusiraju na razmjere civilnih žrtava u skorašnjim američkim akcijama rijetki se obaziru na analize civilnih žrtava koje …

Udaljeni iz fokusa historije

Autor: Ahmed Musa Džibril. Između onih koji su bili udaljeni je i pravedni učenjak šejh imam Abdullah ibn Hassan ibn Kaud koji je bio na istim pozicijama kao i mnogi drugi koji su dosegli visoke položaje i čija imena dnevno prelaze preko naših jezika, ali ipak nam i nije toliko poznat. Ono što trebamo imati na umu je da biti šejh-učenjak ne predstavlja takmičenje u popularnosti ili ljepoti nego da je to odgovornost pred Allahom Uzvišenim. Postoji razlog zašto u nekim zemljama neki ljudi postanu popularni dok drugi koji su mnogo učeniji budu uklonjeni iz historijskog fokusa. Neki od tih učenih su svjesni da ih koriste, dok su drugi iskreni ali ne primjete kako ih drugi iskorištavaju. Mnogi se koriste da bi se održala stabilnost ljudi na vlasti jer većina ljudi ima povjerenje u vjerske autoritete. Neke vlade troše milione da bi promovisale određene učenjake, i daju im mnogo više na raspolaganje sve dok služe kao izvor pokornosti prema tim vladama. Za učenjaka, slavu je veoma lahko steći, nudi olakšice i širi najpopularnija mišljenja u …

Pokazatelji korisnog znanja

Šejh Bekr ibn Abdullah Ebu Zejd u svojoj knjizi Hidajetu-Talibil-ilm navodi slijedeće pokazatelje korisnog znanja pa preispitajmo sami sebe koliko se možemo pronaći u njima: Primjenjivanje znanja. Mržnja prema hvali, komplimentima i nepokazivanje oholosti prema drugima. Povećanje skromnosti prilikom povećanja znanja. Bježanje od ljubavi prema položaju, slave i ovosvjetskih uživanja. Ostavljanje tvrdnje da posjeduje znanje. Posjedovanje lošeg mišljenja o sebi i lijepog mišljenja o drugima i neomaložavanje drugih. Abdullah ibn El-Mubarek je uobičavao da kada bi se spomenuo selef (prethodne generacije) da poetično kaže: لَا تَعْرِضَنَّ بِذِكْرِنَا فِي ذِكْرِهِمْ … لَيْسَ الصَّحِيحُ إِذَا مَشَى كَالْمُقْعَدِ ‘’Ne upoređujte nas sa njima, jer zdrava osoba koja hoda nije poput one nepokretne’’. El-Hafiz Ibn Redžeb El-Hanbeli je napisao u Fadlul- ilm-Es-Selef alel ilm-El-Halef (prednost znanja selefa nad znanjem halefa): ‘’Od znakova korisnog znanja je da uči čovjeka da bježi od ovosvjetskih uticaja, od kojih su najgori želja za vlašću, slavom i hvalom. Uči ga kako da izbjegava spomenuto, i da se trudi u klonjenju od istog, a ako bi se nešto od ovog i desilo bez njegovog izbora …

Plaćanje cijene

Prenosi se da je Ikrime rekao: ”Ne prenosite znanje osim onima koji plaćaju cijenu.” pa je upitan: ”Koja je cijena?” On odgovori: ”Učen će dati znanje onima koji ga praktikuju.” Sufjan Es-Sevri ovo objašnjava riječima: ”Ako vidite tragaoca za znanjem kako želi još znanja a ne praktikuje ono do tada naučeno onda mu ne dajte više znanja. Osoba koja ne praktikuje ono što zna je poput hanzale(gorke tikvice), što mu više daješ vode ono postaje sve više gorko. Suzdržite se od podučavanja onoga što će sutra biti dokaz protiv njega. Kada bi ljudi dolazili Sufijanu Es-Sevriju da ih poduči on bi im davao uslov: ”Ne dok ne praktikujete ono što ste naučili, onda se vratite i podučiti ću vas.” takođe je rekao: ”Prljaju svoju odjeću a zatim traže od nekog drugog da je čiste.” El-Sukti je rekao: ”kada se vaše znanje poveća time i dokaz protiv vas postaje jasniji.” izvor: http://alsiraat.co.uk/announcements/paying-price