Autor: Arapčić Mirza

Dozvoljeno je sastajanje sa ženama u noćima ramazana

Prenosi se od ‘Aiše i Ummu Seleme „da bi Allahovog Poslanika zatekla zora a bio bi džunup od spolnog odnosa sa suprugom, pa bi se okupao i postio.“ Iz hadisa se uzimaju sljedeći propisi: Da je ispravan post osobe koja, nakon polnog odnosa noću, džunup (neokupan) dočeka zoru; Analogno polnom odnosu isti propis ima i onaj ko doživi poluciju u snu pa takav (džunup) dočeka vrijeme zore; Nema razlike u ovom propisu između obaveznog i dobrovoljnog posta, između Ramazana i drugih mjeseci; Da je dozvoljen polni odnos tokom noći, makar to bilo i pred sami izlazak zore; Neki učenjaci su ovaj propis dozvoljenosti da se zaposti džunup zaključili iz riječi Uzvišenog (u prijevodu): „Dozvoljava vam se da se u noćima dok traje post sastajete sa svojim ženama…“ (2:187) Ajet podrazumjeva dozvoljenost spolnog odnosa tokom cijele noći posta. Ovoj cjelini noći pripada i onaj njezin dio pred samu pojavu zore, toliko kratak da ne pruža mogućnost kupanja (nakon odnosa) tako da osoba neminovno ulazi u vrijeme zore u stanju džunupluka. Vrijednost i odlika Vjerovjesnikovih žena i …

Sunnet je odgoditi sehur i požuriti sa sabah namazom

Enes ibn Malik prenosi od Zejd ibn Sabita da je rekao: „Sehurili smo sa Allahovim Poslanikom, a zatim je ustao da klanja (sabah) namaz.“ Kaže Enes: Rekao sam Zejdu: „Koliko je bilo između poziva(ikameta) i sehura?“ Odgovori: „Toliko da se prouči pedeset ajeta.“   Iz hadisa se zaključuje: Vrijednost odgađanja sehura sve do pred zoru; Da se ubrzo nakon toga pristupi sabah namazu, tj. da namaz bude blizu od nastupa vremena imsaka (vremana sustezanja od svega što kvari post); Da je vrijeme imsaka zapravo pojava zore, kao što je u riječima Uzvišenog (u prijevodu): „…jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore…“ (2:187). Na osnovu ovoga se zna da je vrijeme imsaka sprva izlaska/nastupa zore, i da je novotarija to što neki ljudi određuju dva vremena – vrijeme imsaka i vrijeme izlaska zore.

Post je i suzdržavanje od ružnog govora

Prenosi se od Ebu Hurejre da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik : „Ko ne ostavi ružan (zabranjen) govor i postupanje po njemu, i džehl (glupost) – Allah nema potrebe da taj ostavi svoju hranu i piće. “ Ovaj hadis ukazuje na sljedeće:   Hadis je dokaz da je obaveza postaču da čuva svoj post od svega što može uticati na njegovu ispravnost i što može umanjiti nagradu posta. Bojati se da onaj ko uradi nešto što je zabranjeno (od riječi i djela ) tokom posta, da mu Allah neće primiti taj post Ovaj hadis je dokaz da post nije samo uzdržavanje od jela i pića, nego da moraju postiti svi udovi i organi tako što će ostaviti ono što je Allah zabranio. Iz ovog hadisa vidimo da je post odgojna medresa koja nas podstiče na lijep ahlak i dobra djela. Šerijatski post jeste post udova od grijeha, stomaka od jela, polnog organa od odnosa. Samo onaj ko bude tako postio zaslužiće obećani oprost i nagradu.

Odnos prema muslimanima koji ne poste ramazan

Pitanje: Kako da se ponašamo prema muslimanima koji ne poste Ramazan? Koji je najbolji način pozivanja njih da praktikuju post? Odgovor: Šejh Muhammed ibn Salih El-Munedždžid Zahvala pripada Allahu, salavat i selam na Allahovog Poslanika, njegovu porodicu i sve ashabe. Obaveza je pozivati takve muslimane ka postu, probuđivati u njima želja za postom, i upozoriti na olahko držanje i zanemarivanje (posta). Sve to činićemo kroz sljedeća uputstva: Da im se obznani obaveznost posta, veličina njegovog mjesta u islamu, da je post jedan od velikih temelja na kojima počiva islam;   Da ih se napominje na veliku nagradu koja se veže za post, kao što je u govoru Allahovog Poslanika : „Ko bude postio ramazan vjerujući i nadajući se (nagradi), biće mu oprošteni grijesi koje je prethodno učinio.“  Takođe: „Ko vjeruje u Allaha i Njegovog Poslanika, obavlja namaz i posti ramazan ima pravo kod  Allaha da ga uvede u džennet, borio se on na Allahovom putu ili sjedio u zemlji u kojoj je rođen. Pa rekoše: O Allahov Poslaniče, hoćemo li obveseliti ljude? Pa reče:   U …

Svrha i smisao posta

    Kaže Ibn Kesir : Uzvišeni Allah govori obraćajući se vjernicima ovog ummeta, i naređujući im post, – a to je suzdržavanje od jela, pića i snošaja uz iskrenu namjeru posvećenu Allahu, –  šta je u njemu (postu) od (koristi) čišćenja duše, njezina prekaljivanja od ružnih mješavina i pokvarenog ahlaka. I spominje da je On Uzvišeni obavezao post vjernicima kao što je  bio obavezan onima prije njih, – da bi se potrudili oni (vjernici) u izvršavanju ove obaveze, kao što su se trudili ovi prije njih, kao što kaže On Uzvišeni:     Zbog toga je Allah Uzvišeni kazao u ovome ajetu (u prijevodu): „… kao što je bio propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni“.  Spomenuta je bogobojaznost jer je u postu čišćenje tijela i ograničavanje šejtanu njegovih puteva. Otuda je došlo u oba sahiha (tj.kod Buharije i Muslima) da je rekao Allahov Poslanik : „ O skupino mladića, ko od vas može da se oženi, neka to učini, a ko ne može, neka posti, jer doista je on (post) njemu štit“ …

O nastupu ramazana (II dio)

Šejh El-Fevzan Ako se nakon pojave zore ili tokom dana uspostavi s dokazom da je ramazan po viđenju mlađaka nastupio u prethodnoj noći, onda je obaveza da se čovjek suzdrži od svega što kvari post u ostatku dana, iz razloga što je taj dan od ramazana. Ovaj propis važi zbog hadisa Seleme ibn El-Ekva’ koji kaže: „Vjerovjesnik je naredio nekom čovjeku iz plemena Eslem da obavjesti narod: ko je jeo neka posti ostatak dana, a ko nije jeo neka posti, doista je danas dan ‘Ašure.“ . Obaveza je da se naposti ovaj dan shodno jačem mišljenju među učenjacima, jer je u tome predostrožnost da je čovjek čist od odgovornosti naspram ove velike obaveze. Šejhu-l-islam Ibn Tejmijje kaže: „Obaveza je da se (u tom danu) suzdrži od svega što kvari post, ali nije obaveza napostiti.“ U ovome stavu ga slijedi njegov učenik Ibnu-l-Kajjim. Ovo mišljenje su zauzeli zato što propisi ne bivaju obavezni osim nakon dospijeća do šerijatskog obveznika (muslimana), i što je Zakonodavac odredio da je propis onoga ko pogriješi ili zaboravi isti, pa im …

O nastupu ramazana

Šejh El-Fevzan Prenosi se od Abdullaha ibn Omera da je rekao: „Rekao je Allahov Poslanik: ‘Ne postite dok ne vidite mlađak, i ne prekidajte post dok ga ne vidite, a ako vam bude zaklonjen odredite ga.“ Bilježe ga Buharija i Muslim. U jednom rivajetu: ‘Ako vam bude zaklonjen upotpunite trideset dana.’ Hadis je dokaz o obaveznosti ramazanskog posta kada se utvrdi viđenje njegovog mlađaka shodno šerijatu, i da je obavezno upotpuniti trideset dana ša'bana kada se ispriječe oblaci ili slično, pa onemoguće viđenje mlađaka ramazana. Hadis ujedno ukazuje i na obaveznost upotpunjenja ramazana sa trideset dana kada se ispriječe oblaci ili drugo, pa onemoguće viđenje mlađaka mjeseca ševala. Osnova je da tekući mjesec traje, i stoga se ne donosi sud da je isti prošao osim sa ubjeđenjem. Kada mlađak ugleda osoba čije svjedočenje je relevantno da se ustanovi dolazak novog mjeseca, odnosno odlazak prethodnog mjeseca, onda je na snazi propis. Značenje riječi u hadisu: „Ako vam bude zaklonjen…“ tj. da je mlađak prekriven, ili poklopljen oblacima, ili slično. Značenje riječi „…odredite ga“ je dopunite njegov …

Propis posta pred ramazan

Šejh El-Fevzan Hadisi o postu Prvi dio: U doček ramazanu Prvi hadis: Propis posta u danu pred ramazan Od Ebu Hurejre da je Vjerovjesnik rekao: „Nemojte požurivati ramazan s postom jednog ili dva dana, osim ako čovjek uobičajeno posti određeni post, pa neka ga posti.“ Hadis je dokaz o zabrani posta prije nego se utvrdi nastup ramazana, na način da se posti dan ili dva s ciljem predostrožnosti o nastupu ramazana, a da isti post nije uobičajen kod dotičnog. Ova zabrana važi iz razloga što je post ramazana ibadet koji je ograničen preciznim vremenom, a to je viđenje mlađaka. Otuda je post prije ovoga vremena prelaženje Allahovih granica, i isto je sredstvom u samovoljnom povećanju ibadeta. Rekao je Et-Tirmizi nakon što je naveo ovaj hadis: „U govoru učenjaka radi se po ovom hadisu; oni su prezirali da čovjek požuri s postom prije nastupa mjeseca ramazana zbog suštinskog značenja ramazana.“ Korisni propis koji se izvodi iz ovog hadisa jeste zabrana posta ‘sumnjivog dana’ – jevmu-š-šekk, jer je zabrana o preduhitrenju ramazana postom zapravo zabrana posta prije …

Dobročinstvo prema rodbini koja je napustila vjeru

  Pitanje: Da li je obaveza ocu da izdržava svoju kćerku koja ga je napustila i otišla da živi sa svojom majkom koja je ostavila vjeru? Uz napomenu da kći ima osamnaest godina, a napustila je vjerske obaveze poput namaza, posta, zekata itd. Vjerovatno znate da zakoni zemalja u kojima boravimo, a to je trenutno Amerika, ne obavezuje roditelja da izdržava sina ili kćerku kada napune osamnaest godina.  Hoće li otac nastaviti da izdržava svoju kćerku, ili joj uruči neku materijanu pomoć kada to ona ubuduće zatraži? Odgovor: Šejh Muhammed ibn Sallih El-Munedžid Hvala Allahu, neka je salavat i selam na Njegovog Poslanika , njegovu porodicu i sve njegove ashabe. Otac koji je imućan je obavezan da izdržava svoju kćer sve dok ne sklopi brak, ako ona ne posjeduje imetak od kojeg  bi se izdržavala. Iz ovog se razumije da, ako je  tvoja kćerka u potrebi, ili je tražila od tebe (novčanu) pomoć, obaveza ti je da joj dadneš, – jer je obaveza izdržavanja  zbog  krvne veze, a ne zbog ustrajnosti na vjeri. Allah  je …

20.Osobine džahilijeta: Zastrašivanje lažnim božanstvima (II dio)

This entry is part 39 of 39 in the series Osobine džahilijeta Allahov šerijat propisuje suprotstavljanje sljedbenicima džahilijeta u njihovoj praksi da zastrašuju vjernike lažnim bogovima. Ovaj šerijatski princip se spominje u mnogim ajetima, i tretira se različitim metodama; nekada se zabranjuje strah od drugih mimo Allaha, nekada se objašnjava da strah ne može biti osim od Allaha, i na druge načine. Primjer ovoga jesu sljedeći ajeti: Nekada Allah pohvaljuje od Sebe vjernike zbog njihovog straha od Njega: Nekada iznosi pojašnjenje obećanja koje se tiče onoga ko Allaha obožava sa strahom od Njega: Ponekad opovrgava tvrdnje pagana da njihova božanstva posjeduju snagu da donesu nekome korist ili štetu: Allahov Poslanik je ovu akidu potvrdio u svom savjetu upućenom Ibn Abbasu: „Čuvaj Allaha, čuvaće te. Čuvaj Allaha, naći ćeš Ga pred sobom. Kada moliš, moli Allaha, a kada tražiš pomoć, traži od Allaha. Znaj da kada bi se ummet okupio da ti neku korist pribavi, neće ti koristiti osim onime što ti je Allah zapisao, a da se okupe na tome da ti štetu nanesu, neće …